Za nauku u poljoprivredi pet milona dinara

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Vladimir Galić, uručio je danas ugovore korisnicima koji su ostvarili pravo na sredstva po Konkursu za dodelu sredstava za održavanje naučno-stručnih aktivnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u 2023. godini u AP Vojvodini.

Sredstva u visini od pet miliona dinara dobilo je 26 korisnika. Svečanom potpisivanju ugovora prisustvovali su korisnici iz sedam institucija: Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, institut „Biosens“, takođe iz Novog Sada, novosadski Filozofski fakultet, Poljoprivredna škola sa domom učenika u Futogu, Srednja stručna škola „Stevan Petrović Brile“ u Rumi i SSŠ „Borislav Mihajlović Mihiz“ u Irigu.

– Sa svim ovim ustanovama dobro sarađujemo već godinama, ali namera je da saradnju dodatno unapredimo. Mi smo danas dodelili sredstava za naučno-nastavne događaje poput radionica, simpozijuma i slično. Za tu namenu izdvojili smo pet miliona dinara. Ali, važno je naglasiti da smo nedavno tim istim ustanovama dodelili 50 miliona dinara sa namenom finansiranja razvoja laboratorija i nabavke neophodne poljoprivredne mehanizacije, istakao je Galić i naglasio važnost naučno-nastavnih ustanova bez kojih, kako je rekao, nema napretka poljoprivrede.

Svrha konkursa za koji su danas uručeni ugovori je, kako je istaknuto u resornom Sekretarijatu, ulaganje u unapređenje i promociju stručnog i naučno-istraživačkog rada u poljoprivredi. Cilj je podsticanje stvaranja i promocije novog znanja, odnosno unapređenja poljoprivrede i celokupnog raszvaoja Republike Srbije.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za