Centar za strna žita proslavio redak jubilej

Kragujevački Centar za strna žita i razvoj sela proslavio je 125 godina postojanja. Jubilej je obeležen svečanom akademijom u rektoratu ovdašnjeg Univerziteta i naučnim skupom pod nazivom „125 godina primenjene nauke u poljoprivredi Srbije“. Te godine formirana je Poljoprivredna i hemijski ogledna stanica u Topčideru, prva ustanova naučnog karaktera u tadašnjoj Kraljevini Srbiji. Ova stanica predstavljala je preteču većine danas naučno-istraživačkih ustanova u Srbiji.

Centar je osnovan 1898. godine za vreme kralja Aleksandra Obrenovića. Naučni radnici su za 125 godina proizveli preko stotinu licenciranih i priznatih sorti žitarica. Doktori nauka i magistri najviše su radili na oplemenjivanju meke pšenice, duruma, ječma, ovsa, tritikalea i raži, zatim na agrotehničkim, fiziološkim i zaštitarskim ogledima. Ustanova je preživela brojne turbulentne periode, gubitak oglednih polja i mašina, 

„U proteklih 125 godina prebrodili smo 12 reorganizacija i isto toliko puta promenili naziv“, rekla je dr Zorica Jestrović, direktorka Centra za strna žita i razvoj sela Kragujevac i dodala:

„Dinamika i vreme su nas primorali da se okrenemo nekim drugim stvarima. Zahvaljujući razumevanju i podršci Grada Kragujevca uspeli smo da proširimo delatnost i idemo u korak sa vremenom. Pokrivamo skoro sve oblasti poljoprivredne proizvodnje, osnovali smo matičnu službu, radimo voćarstvo, stočarstvo, eko turizam, razne manifestacije koje organizuje grad i sve što je potrebno da se izborimo i ostanemo na tržištu. Stvaranje novih, prvenstveno visokokvalitetnih sorti i visokih kategorija semena strnih žita i njihova dalja distribucija ostaje naš primarni posao“.

Osim ovog jubileja, Centar je proslavio i 75 godina postojanja na teritoriji Kragujevca.

„Naime, 1948. godine, jedan deo iz Topčidera preseljen je u ovu zgradu u Kragujevcu, gde je tada bila Viša poljoprivredna škola, a to je bio deo koji se bavio istraživanjem novih sorti strnih žita. Od 1898. godine, Centar se više puta udruživao i razdruživao sa drugim institutima u Smederevskoj Palanci, Zaječaru“, kaže dr Jestrović.

Posle donošenja zakona iz 1991. godine koji je predvideo minimum doktora nauka da bi jedna institucija imala status instituta, formiran je jedan centralni Institut za poljoprivredu sa osam ispostava po gradovima Srbije, među kojima je bio i Institut za strna žita u Kragujevcu. Takva organizacija je trajala do 2006. godine, kada se Institut u Beogradu gasi i ispostave gube status i postaju preduzeća – privredna društva.

Centar za strna žita u vreme najvećeg uspona imao je preko 120 hektara oglednih polja i svu potrebnu mehanizaciju. Međutim, 2016. godine bio je na ivici gašenja i u dugovima. Skupštine grada Kragujevca preuzela je osnivačka prava i toj ustanovi pripojila gradski Centar za razvoja sela. Danas, ova ustanova raspolaže sa 10 hektara oglednih polja, ali nema mehanizaciju. Među 28 zaposlenih novog ujedinjenog Centra, četvoro je doktora nauka koji rade na istraživanju novih sorti žitarica, šest inženjera agronomije, četiri radnika u administraciji i 14 u tehničkom delu. I dalje se radi na novim sortama i proizvodnji semena pšenice.  

Biljana Nenković

Foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za