Celo selo proizvodi cveće Evo gde da kupite NAJBOLJE SADNICE

Čak polovina ukupnog izvoza ukrasnog sadnog materijala iz Srbije potekla je iz Velikog Šiljegovca kod Kruševca.

Ovo selo rekorder je proizvodnji sadnica za balkone i bašte i ima čak 97 rasadnika. Bezmalo se svaka treća kuća bavi proizvodnjom cveća, posebno četinara. Zato i ne čudi što je brojne posetioce privukao ovog vikenda 1. Festivala ukrasnog sadnog materijala u ovom mestu.

– Više od 60 posto proizvoda ukrasnog sadnog materijala koji se plasira u Srbiji dolazi iz Velikog Šiljegovca – napominje Aleksandar Jovanović, zamenik gradonačelnice.

Izvoz sadnog materijala iz Rasinskog okruga je prošle godine iznosio 14,7 miliona evra, što je uvećanje u odnosu na prethodnu godinu za čak 27 odsto. Prema podacima Regionalne privredne komore Kruševac, najveća tržišta cveća ovdašnjih proizvođača su evropske zemlje. Osim na tržište EU, izvozi se u Rusiju, Belorusiju i Kazahstan.

Uprkos nestabilnom vremeno ove godine, ovi cvećari ponovo u saksijama beleže odlične rezultate. Porodica Ignjatović u svom rasadniku proizvodi sadnice četinara, lišćara, kalema i druge forme sadnica.

– Tokom pandemije smo beležili veću potražnju za četinarima, mada je interesovanja bilo i za cvetnice – ispričala nam je Nadica Ignjatović iz rasadnika „Breza“, gde stasava treća generacija neumornih proizvođača.

Milojevići su poznati po ukrasnoj flori.

– Najveća potražnja je u proleće,a posebno tokom 8. marta – predočava za „Novosti“ Zorica Milojević. – Četinari, lišćari i šiblje otporni su i na niske temperature.

Novosti

Foto GU Kruševac

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za