NOVA BOLEST MALINE: Bolč virus šteti biljkama

Stručnjaci Instituta za voćarstvo u Čačku, predvođeni doktorom Aleksandrom Leposavićem, tokom prošle godine otkrili su novu bolest na malini. U pitanju je virus, poznat pod imenom bolč, a nazvali su ga virusom zamrljanosti lista maline.

Simptomi koji se javljaju na zaraženim biljkama su difuzno žutilo po listovima, cela biljka deluje bolesno, daje slabiji rod sa rehuljavim plodovima koji su sitniji, ali slađi od onih ubranih sa zdravih malina. U početku, ovakve promene pripisivane su jednoj eriofignoj grinji, zbog koje su malinjaci prskani u više navrata i nepotrebno su utrošene velike količine akaricida. Pošto biljke nisu pokazale znake ozdravljenja, urađene su detaljnije analize i otkriven pravi prouzrokovač ovakvih promena.

Prema rečima dr Leposavića, proizvodnja ovog voća nije ozbiljnije ugrožena. Virus šteti biljkama ali ne i plodovima, smanjuje prinos ali ne i kvalitet.

Kako napominje ovaj stručnjak, virus bi mogao da se iskoreni primenom folijarnih tretmana, uz upotrebu aminokiselina biljnog porekla. Ali, metodologija „ozdravljenja“ treba još dobro da se razradi.

Malinin prstenar

Malinin prstenar (Agrilus aurichalceus) napada malinu i kupinu. Štetočina zimu provodi kao larva u stablima maline. U proleće se preobrazi u leptira, koji polaže jaja na malinu i krajem maja i početkom juna pile se larve koje se ubušuju u stabla maline i kupine.

Ima jednu generaciju godišnje. Odrasli se hrane listovima i ponekad cvetovima ovih voćaka i mogu da nanesu manju štetu. Opasna je larva koja, kada se ispili, počne da se ubušuje u izdanke maline i kupine, u kojima buši hodnike. Napadnute biljke su kržljave, daju slab rod i lako se lome.

Ova štetočina se suzbija preventivno, ali i hemijski. Početkom vegetacije, kada se malinjak orezuje, valja izbaciti sve izdanke na kojima se uoče zadebljanja. Ovaj posao se ponavlja i od početka do sredine juna, kada se mlade larve ubušuju u zdrava stabla. Svi lastari koji se odrežu iznesu se iz malinjaka i spale.

Suzbijanje insekticidima se ponavlja u više navrata, od precvetavanja pa dok plodovi ne dobiju veličinu karakterističnu za sortu. Efikasni su svi insekticidi, ali se uvek mora poštovati karenca.

S. Mujanović

Dobro jutro broj 542 – Jun 2017.

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime