KELERI U ADI OPREDELILI SE ZA PRERADU VOĆA: Ulaganje u voćnjak, zarada iz teglice

Mladi bračni par Ivan i Šara Keler iz Ade u poljoprivrednom gazdinstvu koje su zasnovali orijentisao se na proizvodnju i preradu voća. Sa svojom ponudom su na tržištu, a prirodni domaći pekmezi čine većinu proizvodnje. U asortimanu voća od kojeg nude pekmez su kajsije, kupine, maline, aronija i crna ribilza,  a početnim rezultatima su zadovoljni, uz očekivanje da će proizvodnjom za koju su se opredelili obezbediti egzistenciju.

Podižu zasade voćki za koje misle da imaju tržište, a proizvode nude najviše na pijacama i na raznim manifestacijama u Novom Sadu, Subotici, Paliću, Senti, Adi, Kanjiži, Bačkoj Topoli i drugim okolnim mestima.

Mraz obrao kajsiju, ali će od aronije biti vajde

– Domaći pekmez smo počeli da pravimo od voća koje sami proizvodimo i zasad sve sami obrađujemo i negujemo – kaže Ivan Keler. – Pod kajsijama imamo dva katastarska jutra, zasad je  mlad – tek je treću godinu prispeo rod. Taman kada je dospeo da postiže više, ove godine je mraz obrao sve, tako da u čitavom voćnjaku nije bilo ni za jelo. Ali, znamo da u proizvodnji kajsija moramo računati i na godine kada se ostaje bez roda. Imamo zasad aronije koji smo proširili na 500 žbunova, koji je većinom kombinovan sa zasadom kajsija na oko jutro i po. Malinjak je na pola jutra, kupine su na površini od četvrt jutra, dok u zasadu crne ribizle imamo 300 žbunova. Površine pod aronijom i crnom ribizlom smo proširivali prošle jeseni i mislim da nismo pogrešili.

SUŠARA ŠIRI ASORTIMAN

Ambicija mladog bračnog para iz Ade je da posao proširi na sušenje šljiva, proizvodnju čipsa od jabuka i krušaka, na sušeni paradajz i još neke proizvode koje uspeju da osmisle. Koristiće mogućnosti sušare koju su dobili zahvaljujući donaciji iz Mađarske posredstvom Fondacije “Prosperitati”. Donacija je pokrila 70 odsto vrednosti sušare, a ostalo je sopstveno učešće.   

Aronijom se bavimo treću sezonu. Ova godina je bila skoro idealna jer je bilo dosta i kiše i sunca, ali pred berbu je naišao talas tropskih vrućina, pa joj je bilo i pretoplo, tako da smo morali na brzinu da je oberemo jer je počela da se suši. Inače, aronija dobro trpi sušu i toplotu, samo je ovog leta bilo pretoplo jer je nedeljama bilo oko 35 Celzijusovih stepeni. Rod aronije smo obrali, lagerovali u hladnjaču i čekamo da je preradimo. Od nje glavni proizvod nam je matični sok, čisto ceđena aronija, sirup sa šećerom, pekmezi sa malo šećera, a počeli smo i da je sušimo. Prodajemo je kao sušenu i sušenu u medu – saznajemo od Ivana.

Naš sagovornik ističe da su proširili zasad crne ribizle, pošto je pekmez dosta tražen, jer sotinak teglica koliko su prošle sezone napravili, brzo su razgrabljene, pa je i to bio signal za novi zasad. Ispostavilo se da je crna ribizla u Vojvodini veoma deficitarna, a prema rečima Kelera, zasad su proširili da bi povećali proizvodnju soka i džema, i da se  oprobaju u spravljanju mešavine soka aronije i crne ribizle.

Proizvode ono što ljudi traže

– Zasad crne ribizle koji smo podigli prošle jeseni dobro se primio i već je bilo nešto roda u prvoj godini. Kada ribizla dospe za pun rod, proširićemo preradu uglavnom na matični sok i pekmez, jer smo videli da te proizvode ljudi traže – ističe Keler idodaje:

 – Proizvodnja kajsija je neizvesna, jer se događa,  kao što je bilo i ove sezone, da mraz u startu sve uništi. Baš kada je 350 stabala dospelo za pun rod, u martu su naišle niske temperature  (minus 20), a pupoljci su već bili krenuli i sve se smrzlo, pa nije bilo ni za probu. A lane je iz mladog zasada bilo više od jedne tone kajsija i skoro sve  smo preradili u džemove, dok je manji deo otišao u domaću rakiju.

Ivan napominje da se dobro prodaju proizvodi od aronije, u prvom redu slatko, ali i pekmez, sirup i matični sok, što ih opredeljuje da zasad proširuju.

Domaće pekmeze poljoprivredno gazdinstvo Keler pakuje u teglice od 370 mililitara, odnosno oko 320 do 430 grama, a kako ističu, u teglicama je samo čisto voće, ne samo kada su u pitanju kajsije, nego i kupine, maline, crne ribizle i aronija.

POČELI U KUHINJI

Ivan Keler je završio Ekonomsku trgovačku školu u Senti, pa kod oca svoje izabranice Šare počeo da radi u ugostiteljstvu, pošto tast drži restoran “Laguna” u Adi. Takođe je počeo da se bavi voćarstvom, za šta su registrovali poljoprivredno gazdinstvo. Šara je vaspitačica, jedno vreme je radila u struci, pa dobila otkaz jer je bila tehnološki višak, zbog toga što je u predškolskoj ustanovi u Adi sve manje dece – zbog odlaska mladih u inostranstvo.

– Spravljanje domaćih pekmeza i sokova počeli smo u kuhinji, pa smo posao proširili. Prirodne sokove služimo u restoranu, ali sa pekmezima smo počeli da “izlazimo” na razne manifestacije i vašare. Predstavili smo se prvo na domaćem terenu na “Danima Ade”, potom na vašaru u Kanjiži i više manifestacija u većim gradovima u Vojvodini, jer je bitno da nas ljudi upoznaju – smatra Keler.

 Podrška porodice i poverenje kupaca

– Bolja je zarada kada se voće preradi u pekmez. Naše opredeljenje je da se posvetimo proizvodnji i preradi voća, a videćemo da li će i koliko biti koristi na duže staze, da li vredi da se time bavimo. Posla ima mnogo više nego da samo prodajemo voće na veliko ili na pijaci, ali je i računica mnogo povoljnija. Sveže voće se prodaje samo u sezoni, a prerađevine mogu i tokom cele godine. Prva iskustva su pozitivna, jer su ljudi dosta zainteresovani da kupuju i troše naše proizvode, Kasnije ćemo nastojati da se ovi proizvodi nađu na rafovima prodavnica zdrave hrane, a za sada sve ide preko našeg poljoprivrednog gazdinstva. Čekamo da se novim zakonom omoguće neke olakšice za preradu i plasman proizvoda preko gazdinstva, kao što je prodaja od kuće, pa se nadamo da će biti uslova da ono što smo započeli daje rezultate i opstane. Imamo još slobodne zemlje i ukoliko bude povoljne računice, planiramo da zasadimo možda još neke voćne  vrste – kaže naš sagovornik.

Mladi iz Ade i okoline odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim životom, a Ivan i Šara su odlučili da ostanu i pokušaju da razvijaju sopstveni biznis. Prve reakcije mušterija su povoljne, jer je domaći pekmez sto posto od voća dobrog kvaliteta.

– Bavljenje voćarstvom i preradom voća u domaći pekmez i druge proizvodi je naša inicijativa, za šta smo dobili i podršku roditelja. Moja sestra Sandra, koja je završila grafički dizajn, dala je svoj doprinos našem poslu dizajniranjem teglica i etiketa za naš pekmez – poverio nam je Ivan Keler.   

M. Mitrović

Dobro jutro broj 558 – Oktobar 2018.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i