U Pomoravlju rod dunje manji za oko 30 posto

U Pomoravskom okrugu je ove godine, u proseku, rod dunje manji za 20 do 30 odsto nego ranijih godina. O problemima sa kojima su se voćari susretali tokom proizvodne sezone za Dobro jutro govori Igor Andrejić iz PSSS Jagodina.

– Generalno su umanjeni prinosi dunje, negde manje a negde znatno više. Glavni krivac su, pre svega, nepovoljni vremenski uslovi i kiša koja je često padala. Bilo je korova, voćari nisu mogli da obave zaštitu, nisu skidali travu, nisu mogle da se primene druge agrotehničke mere. Zbog obilnih padavina došlo je do pojave bolesti. Baš za vreme cvetanja bilo je kiša zbog koje se pojavila ervinija – rekao je savetodavac za voćarstvo u PSSS Jagodina Igor Andrejić.

Međutim, nisu svi delovi Pomoravlja bili toliko zahvaćeni kišom i pojavnom bolesti kod dunja i drugog voća.

– Levač ima bolje uslove za uzgoj voća, tako da je u tom rekovačkom kraju sve bilo bolje ove godine, sve je bilo iznad ovogodišnjeg proseka. Levač ima takvu ekspoziciju, toplije je, bolji je bio raspored padavina, bolje provetravanje zasada, lokacija je bolja za zasade voća. Kada je dobra godina, imaćemo kvalitetniju dunju u celom Pomoravlju, ali kada je godina lošija to će se odraziti na dunju u ovom našem kraju – naglasio je Andrejić.

Tekst: Jelena Lukić

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti