Stara pita sečenica i danas zacrvči u tepsijama mnogih Vranjanki

Na trpezama vranjskih domaćica uvek se nađe neka od tradicionalnih pita ovog kraja. Kada su u stisci sa vremenom one najčešće spremaju pitu sečenicu, zato što se veoma lako i brzo pravi. Za njenu pripremu je potrebno 800 grama brašna, po kašičicu šećera i soli, 600 grama sira, malo kvasca, svinjske masti i mlake vode.

Od ovih sastojaka domaćica najpre umesi testo. To čini tako što u plastičnu vanglicu stavi brašno, doda po kašičicu soli i šećera, a potom zamesi testo mlakom vodom u koju je prethodno rastopila sirov kvasac, koliko je mogla da zahvati sa tri prsta.

Kada zamesi testo ona ga obrađuje sve dok ne prestane da se lepi za ruke i stranice vangle. Kada je umešeno pusti ga da odstoji pet minuta, a za to vreme u maloj posudi na šporetu otopi domaću svinjsku mast za premazivanje kora i pripremi odgovarajuću tepsiju u kojoj će da peče sečenicu.

Ovako umešeno testo se potom podeli na deset malih kravajčića. Svaki se rastanji oklagijom, namaže ugrejanom mašću i spoji sa drugim. Spojene kore treba pustiti da odmore još pet minuta, zatim svaku razvući oklagijom toliko da prilikom polaganja u podmazanu tepsiju prekrije dno od početka do kraja. Unutar kora poprskanih mašću treba natrošiti oko 600 grama mrvljenog sira. Pre nego što se na poslednju koru natroši sir i poprska mašću treba nožem obraditi ivice, a potom pitu iseći na kocke po čemu je i dobila naziv sečenica. Pripremljenu pitu ostaviti da odstoji još pet minuta kako bi testo usled dejstva kvasca moglo da nadođe. Čim testo nadođe pitu treba staviti u već zagrejanu rernu da se peče dok ne porumeni. Kada se ispeče obavezno je treba poprskati mlakom vodom, pokriti krpom i najlon kesom i ostaviti da se tišti. Ova pita se na stolu servira  zajendo sa domaćom prženicom i turšijom.

Poslednjih godina neke domaćice su počele pitu sečenicu da prelivaju umećenim jajima i susamom u nameri da joj poboljšaju ukus. Stare Vranjanke im, međutim, svetuju da to nikako ne rade zato što onda neće dobiti tradicionalnu pitu na kojoj su odrasle generacije i generacije Vranjanaca.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra