Pijaca „Centar“ otvorena posle četiri godine!

Posle skoro četiri godine rekonstrukcije kragujevačka pijaca „Centar“ ponovo je otvorena. U funkciji je plato sa tezgama i novoizgrađeni deo sa rashladnim vitrinama, dok istorijska zgrada u kojoj je decenijama bio zatvoreni deo pijace, još nije završena.

Od maja 2020. godine, kada je počela rekonstrukcija žitelji centra Kragujevca voće i povrće kupovali su na improvizovanim tezgama u ulicama Crvenog barjaka i Dečanskoj, koje okružuju pijacu. Na raspolaganju su im, osim piljara i marketa, još bile i udaljene pijace u naseljima Aerodrom, Erdoglija, Mala pijaca na Bubnju i Kvantaš u Industrijskoj zoni.

Prvobitni rok za završetak radova Zelene pijace, kako je Kragujevčani najradije zovu, bio je do kraja 2020. godine. Obnova je obuhvatala kompleks sa platoom za tezge i zgradu „Gradske tržnice“ u kome su bile pijačne radnje. Nekoliko puta radovi su obustavljani, menjani su izvođači i pomerani rokovi, da bi prošlog meseca počeo ubrzano da se završava plato sa tezgama i nadstrešnica.

Reprezentativno zdanje Gradske tržnice, koja je kulturno-istorijsko dobro i jedna od najlepših zgrada u Kragujevcu, za sada ostaje van funkcije. Ovih dana preko njene fasade postavljene su kulise, koje verno oslikavaju nekadašnji izgled Tržnice. U JKP „Šumadija“ koja gazduje pijacama objašnjavaju da je to redovna procedura zaštite gradilišta.

Gradska tržnica u centru Kragujevca sazidana je 1929. godine novcem, koje je Srbija dobila na ime ratne odštete posle Prvog svetskog rata. Projekat je uradio ruski arhitekta Georgij Kovaljevski i biro „Braća Solarević“ iz Beograda. Građena je po ugledu na zatvorene pijace u Parizu i Kelnu. Bila je prva zatvorena pijaca na Balkanu i završena je za godinu dana. Radove je izvelo preduzeće „Tuner i Vagner” iz Beograda.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra