Ishrana ovaca i koza tokom leta

Za ishranu ovaca i koza u letnjem periodu, zelena hrana, odnosno paša je najbolja i najvrednija hrana. Istovremeno to je i najjeftinija hrana. Tokom vegetacije potrebe ovaca i koza se, uglavnom, podmiruju pašom, a prihranjuju se samo ako je kvalitet pašnjaka slab.

Broj napajanja u toku dana i potrebe u vodi zavise od godišnjeg doba (temperature i vlažnosti vazduha), tipa ishrane i količine konzumirane suve materije obroka. Pri tome su potrebe u vodi veće leti i kreću se od 5-6 (pa i do 10) litara vode po grlu na dan. Najbolje ja da ovce budu snabdevene vodom tako da mogu da je piju po volji.

Ukoliko nije moguće obezbediti napajanje po volji ovce i koze treba pojiti dva do tri puta na dan (bolje da to bude češće ). Voda se u tom slučaju daje posle hranjenja ili makar posle konzumiranja jednog dela obroka.

Pašnjaci se najbolje iskorišćavaju kada na njima zajedno pasu goveda i ovce. Danas je najaktuelnija pregonska ispaša, koja zahteva podelu celokupne površine pašnjaka na nekoliko manjih delova – pregona, na kojima se životinje napasaju prelazeći sa popasenog na novi pregon, po istom redosledu u nekoliko ciklusa (turnusa) tokom vegetacije. Do sljedećeg korišćenja, na popasenim pregonima obavlja se regeneracija travne mase. Površina svakog pregona mora biti usklađena sa brojem i potrebama grla koja će se tu napasati, kao i sa prinosom travne mase. U protivnom, životinje će znatan deo vremena provedenog na pašnjaku utrošiti na kretanje, usled čega će biljke biti zgažene, teren utaban, a krajnji efekat smanjen.

Dužina pašnog perioda zavisi od dužine vegetacije. Na nadmorskim visinama do 300 m pašni period traje prosečno 180 dana, na visinama od 300-500 metara 156 dana, na visinama od 500-1000 m oko 140 dana, a preko 1000 metara do 120 dana.

Tekst: savetodavac Jakšić Kosovka

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra