Bečej dobio aromatični vrt

U okviru projekta „Niklo kao ja“ nastavlja se sadnja urbanih vrtova

Bečej je prošle godine postao jedan od 10 gradova u Srbiji koji su među prvima dobili kišne bašte – urbane zelene površine koje doprinose smanjenju posledica obilnih kiša, poplava i pojava klizišta u urbanim sredinama. Tom prilikom bašta u Bečeju je proglašena kao najlepša. Ove godine, sa ciljem unapređenja i širenja formiranih površina, bašta je dopunjena novim vrstama biljaka i mobilijarom, i pretvorena u aromatični vrt. Ova bašta je deo projekta Niklo kao ja, čiji je cilj da ponudi direktan odgovor na već nastale negativne posledice klimatskih promena, a koji kompanija A1 Srbija sprovodi u saradnji sa Udruženjem građana Ekonaut i lokalnim samoupravama.

Aromatični vrt u Bečeju nalazi se u naselju Sever Đurkić, a uređen je od strane tima profesionalnih baštovana uz veliku podršku zajednice Komšije za komšije, koja aktivno brine o uređenju zelenih površina.

Aromatični vrt je obogaćen višegodišnjim aromatičnim i cvetajućim dekorativnim biljkama koje pružaju hranu za ptice i privlače insekte, čime se podržava biodiverzitet. „Neke vrste biljaka u svojim listovima i cvetovima sadrže aromatična ulja koja svakodnevno isparavaju odajući miris i aromu koja podsjeća na Mediteran. Takve materije predstavljaju lekovita svojstva biljaka, pa na otvorenom prostoru mogu biti prava biljna apoteka. Takođe, insekti kao sto su pčele i drugi oprašivači često posećuju baš ove vrste biljaka zbog obimnog cvetanja, nektara i polena“, izjavio je Vladimir Milutinović, pejzažni arhitekta i saradnik UG Ekonaut.

U blizini vrta nalaze se kućica za ptice i hotel za insekte. Takvi vrtovi, iako prvenstveno povezani sa očuvanjem životne sredine, takođe imaju značajan uticaj na mentalno zdravlje i doprinose kvalitetu života svih nas. Ova prirodna okruženja pružaju prostor za relaksaciju, odmor i opuštanje.

U toku 2023. godine kišne bašte su dobili 10 gradova u Srbiji: Beograd, Novi Sad, Subotica, Novi Pazar, Smederevo, Kragujevac, Čačak, Niš, Bečej i Sombor. Ove godine u okviru projekta je planirana sadnja bašti u još 10 gradova.

A1 Srbija kroz svoju ESG strategiju kontinuirano ulaže u postizanje dugoročnih ciljeva u oblasti održivosti. Ovaj pristup ne obuhvata samo projekte delovanja na klimatske rizike i zaštitu biodiverziteta, kao što je Niklo kao ja, već uključuje i dugoročne planove dekarbonizacije, povećanja udela održive energije iz sopstvene proizvodnje, povećanja energetske efikasnosti u poslovnim operacijama i poštovanje principa cirkularne ekonomije. Kao vodeći prozjumer u sektoru telekomunikacija, A1 je do sada postavio blizu 6.000 solarnih panela na 330 lokacija, što je ekvivalent godišnjoj potrošnji električne energije više od 750 domaćinstava. Investicije u OIE su deo strateškog opredeljenja kompanije i cilja postavljenog na nivou cele A1 Grupe, koji se odnosi na postizanje klimatske neutralnosti do kraja 2030.

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar