Zaštita stenleja od šljivinog smotavca

U zasadima šljiva u okolini Kragujevca i Topole zabeležen je početak polaganja jaja šljivinog smotavca, zbog čega je neophodan nastavak zaštite protiv gljivičnih oboljenja, saopšteno je iz PSSS Kragujevac. Hemijske mere se, međutim, ne preporučuju u zasadima, u kojima je berba već počela.

By Janet Graham – Grapholita funebrana, wikimedia.org

U šljivicima u Šumadiji sorta stenlej još nije stigla na branje. Nazali u se fazi da je plod oko 70 odsto do krajnje veličine, pa do faze u kojoj šljiva poprima boju. Berba čačanske lepotice je u toku, dok čačanska najbolja je tek počela da se bere. Savetodavci iz PSSS Kragujevac upozoravaju da su vizuelnim pregledom registrovana položena jaja šljivinog smotavca treće generacije. Zbog toga proizvođačima kasnog sortimenta, odnosno za stenlej,  preporučuju tretman sredstvima ovicidnog delovanja:

  • Alkazar (a.m piriproksifen) … 0,075%-0,1% (karenca 28 dana) ili
  • Affirm opti (emamektin benzoat) u količini 2,5 kg/ha (karenca 7 dana).

Izbor insekticida treba uskladiti sa vremenom početka berbe stenleja, kako bi se ispoštovala karenca.

– U fazi sazrevanja plodova dolazi do omekšavanja pokožice i rizika od infekcije prouzrokovačima truleži. Infekcija je moguća ako su šljive oštećene mehanički od grada, vetra ili insekata. Proizvođači moraju da obrate pažnju i na ovu gljivičnu bolest, jer ona ima karantinski status u zemljama gde se izvozi naše voće – saopšteno je iz PSSS Kragujevac.

Za zaštitu od truleži ploda, primenjuju se fungicidi:

  • Flux (a.m.fludioksonil) … 1 l/ha (karenca 3 dana, MBT 2) ili
  • Signum (a.m.boskalid, piraklostrobin) … 0,75 kg/ha (karenca 3 dana, MBT 3).

Tretman se preporučuje u večernjim časovima zbog visokih dnevnih temperatura, a u zasadima gde je berba u toku, hemijske mere se ne preporučuju!

Tekst i foto: Biljana Nenković

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti