Zaoravanje strnjišta ili vraćanje žetvenih ostataka u zemljište je poljoprivredna praksa sa nekoliko važnih prednosti. Pomaže i u razgradnji biljnih ostataka vraćajući esencijalne hranljive materije kao što su azot, fosfor i kalcijum u zemljište. Povećava i plodnost zemljišta i smanjuje potrebu za unosom veštačkih đubriva. Međutim, potrebno je ispoštovati određena pravila pre zaoravanja i to: prethodno uništiti krupne ostatke slame, kukuruzovine, stabljike suncokreta na 10 do 25 cm i pravilno rasporediti po njivi uz primenu 0,3 do 0,5 kg/ha N na svakih 100 kg zaoranih biljnih ostataka.
Na ovaj način, prema rečima Marije Janjić, savetodavca za ratarstvo u vranjskoj PSSS, pripremljeno i zaorano strnjište će dati da se zreli organski ostaci brže mineralizuju ili humifikuju.
– Unošenje strnjišta poboljšava strukturu zemljišta povećavanjem sadržaja organske materije. Poboljšava aeraciju zemljišta, inflitraciju vode i prodiranje korena, utičući na zdraviji rast biljaka – ističe Janjićeva.
Zaoravanje strnjišta može pomoći u kontroli korova unošenjem semena korova u dublji sloj zemljišta što ometa njihov životni ciklus. Unošenjem zaraženog biljnog materijala dublje u zemljište ratari mogu pomoći da se prekinu ciklusi štetočina i bolesti, čineći biljni materijal manje dostupnim štetočinama i patogenima. Ovo može smanjiti i učestalost bolesti useva i zaraza u narednim sezonama rasta. Zaoravanjem se prekida kapilaritet i čuva zemljišna vlaga. Osim toga, zaorana organska materija utiče da se poboljša sposobnost zemljišta da zadrži vodu.
Paljenje žetvenih ostataka sa druge strane na samoj njivi je čist gubitak. Paljenjem se nepovratno gubi azot i deo sumpora.
– Paljenjem žetvenih ostataka se ne postiže čak ni osnovna želja uništavanja semena korovskih biljaka, već čisti gubici u energetskom materijalu za rad žive faze zemljišta – organskoj materiji i azotu, a nekad i gubici biljnih hraniva iz razbacanih mineralnih đubriva usled njihovog razlaganja na povišenoj temperature zapaljenih ostataka – naglašava na kraju Janjićeva.
Tekst i foto: Gordana Nastić
