Košnice vetriti na suncu

Većina naših pčelara smatra da u ovo doba godine košnice treba postaviti u hladovinu. Međutim, pčelari u Australiji misle suprotno. Kako kaže Artur Mur, stručnjak za pčelarstvo iz Južnog Velsa, tamo su dnevne temperature oko 40 stepeni u hladu, ali to ne utiče na smanjenje obima legla u košnici i na obrušavanje saća. Potrebno je samo dobro provetravanje.

Australijski pčelari tvrde da su brojne prednosti postavljanja košnica na sunčanom mestu. Potrebno je manje pčela za negovanje legla, dobija se više izletnica, povećavaju se prinosi i ubrzava sazrevanje meda. I bolesti ima manje.

Pčelarima je poznato da se varoa najviše razmnožava u trutovskom leglu, jer je u zoni gde se ona razvija temperatura nešto niža nego u zoni radiličkog legla. Znači, ako je viša temperatura u košnici, otežan je razvoj varoe. Pčelama to ne smeta, jer mogu da opstanu i na 49 stepeni.

Artur Mur je došao do saznanja da temperatura preko 35 stepeni ne odgovara varoi. Prilikom seobe pčela po toplom vremenu, na podnjači se nalazi mnogo uginulih parazita, što je posledica njihove osetljivosti na višu temperaturu. Naučnici u Rusiji takođe su utvrdili da je temperatura od 37 stepeni nepovoljna za polaganje jaja ovog parazita. Naime, varoa skoro prestaje da polaže jaja, a već položena propadaju. Ugine i mnogo odraslih ženki.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti