Poljoprivreda u selima privremenog organa opštine Vitina

U selima privremenog organa opštine Vitina žive domaćini koji vredno i uporno rade na poljoprivrednim gazdinstvima.

Sela su pretežno ravničarska, blago nagnuta, ulice su asfaltirane. U njima ima dobrog potencijala, plodne zemlje, sa uslovima za navodnjavanje i primenu mehanizacije. Način života i rada na poljoprivrednim dobrima sličan je kao i u ostalim selima na Kosovu i Metohiji, u kojima domaćini sa svojim najbližima obrađuju zemlju. Pretežno se bave poljoprivrednim oblastima i kulturama koje daju na ovom lokalitetu najbolje rezultate, mada ima i onih koji se uspešno bave pčelarstvom.  

Uvode i novije tehnologije, efikasniji, lakši rad, što dovodi do boljeg učinka i računice na domaćinstvu. Zadnjih godina ulažu i dodatne napore oko očuvanja proizvodnje u izuzetno sušnim letnjim periodima, koji nastaju pod uticajem ekstremno visokih temperatura, vrućih vetrova. Dobrim delom povrtare uz instalirane sisteme za navodnjavanje, prvenstveno gde je paprika i paradajz..

Iskusniji povrtari sami proizvode i rasad. Osim paprikei paradajza zastupljeni su luk, kupus i krompir, dok su ostale povrtarske kulture u manjem obimu. Podneblje je odgovarajuće za proizvodnju povrća. Viškove iz primarne proizvodnje prodaju na gradskoj pijaci ili na samom kućnom pragu. Oni ističu da poljoprivreda nema prvu i drugu smenu, radi se koliko je god potrebno, pogotovu kada su sezonski poslovi u pitanju.

Tokom proizvodne godine rado usvajaju savete, primenjuju agro i pomotehničke mere, kako bi sa manjih površina izvukli maksimume. Kako i sami u šali ističu njivu ne mogu da prošire ali primenu novina i mera agrotehnike mogu da pojačaju. To ih  dovodi do viših i kvalitetnijih prinosa.

Ima proizvođača koji pored svojih površina koje su im nedovoljne za rad obrađuju i njive koje uzimaju u zakup.

Sva gazdinstva koja su na prostoru privremenog organa opštine Vitina su za svaku pohvalu zato što na malim površinama, održavaju odličan izbor sorata povrtarskih kultura, među kojima su neke i autohtone, gde marljivo radeći postižu željene rezultate.

Zoran Milosavljević dipl.inž.polj.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra