Manastir “Sveti Stefan” i danas pohode ljudi sa raznih strana sveta

Onako ušuškan među raskošnim stablima, hrastove, bukove i bagremove šume, manastir “Sveti Stefan” u selu Gornje Žapsko, kod Vranja, decenijama već odoleva zubu vremena. Ovo drevno manastirsko zdanje od davnina pohode ljudi sa raznih strana sveta da se pomole za zdravlje i napredak svoje porodice.

U ovu pravoslavnu svetinju niko ne dođe praznih ruku. U torbicama hodočasnika, kako to narodni običaji nalažu, uvek se nađe po jedan litar ulja i vina, a uz to po koja pakla šećera u kocki, malo kafe i obavezno po jedan peškirić. Kada se pomole tu je manastirska prodavnica u kojoj mogu kupiti razne tinkture protiv stresa i nesanice, za vene, prostatu, žensku cistu i poremećeni ciklus, imunitet, ešerihiju, pesak u mokraćnim kanalima, sirup za visok krvni pritisak, aritmiju, za iskašljavanje, gastritis, melem za vene, kreme za hemoroide, ekceme  razne vrste jabukovog sirćeta. Sve to prave monahinje od lekovitog bilja i voća koje sakupljaju po okolnim šumama.

Od vernika koji pohode manastir čućete priču da je manastirski hram sagrađen na temeljima stare srednjevekovne crkve, a obnovljen 1843. godine za vreme mitropolita Petra Jovanovića i episkopa niškog Grigorija. Početkom prošlog veka u manastiru je osnovana versko – učiteljska škola gde se za sveštenički posao pripremalo oko 40 sveštenika godišnje. U ovoj školi školovalo se mnogo poznatih teologa od kojih je najpoznatiji sveti arhimandrit Justin Popović.

Tokom Drugog svetskog rata zapaljen je manastirski konak, dok je posle njegovog okončanja nova komunistička vlast oduzela veći deo imanja od koga se manastir izdržavao. Svojim dolaskom 1950. godine  oživele su ga monahinje predvođene igumanijom Ilarijom. Međutim, one su se tu kratko zadržale, a posle njihovog odlaska upotpunosti je opusteo. Novi život udahnut mu je 1994.godine i sada je ženski manastir u kome se monahinje bave ikonopisom, prevođenjem i izdavanjem dela starca Pajsija Svetogorca, stolarijom, duborezom, neguju vizantijsko pojanje.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra