Pekara „Natenane“ privlači kupce jedinstvenim ukusima

Možda je pekarski i kuvarski zanat neopravdano izostavljen iz umetnosti, ali ono što nepce i jezik osete tokom degustacije hrane često postaje prava umetnost. Jer priprema hrane nije samo puko ponavljanje uobičajenih rutina. Da jeste svaka hrana ili pecivo bi bilo isto, a ljudi ne bi imali potrebu da na veknu hleba ili parče pite čekaju i po 20 minuta u redu, dok u okolnim pekarama u tom trenutku nema gužve.

Takva situacija ponovila se i u subotu i u nedelju na manifestaciji „Ukusi Vojvodine“ ispred štanda pekarice „Natenane“. Poduži red za komad ukusnog zadovoljstva po pristupačnoj ceni.  

Za pultom vredne ruke Dragane Ćirić mesile su i razvlačile testo koje će, nakon termičke obrade u pokretnoj pećnici, postati slana ili slatka poslastica.

Ona se četiri godine bavi ovim poslom i nastupa na gastronomskim manifestacijama, poput „Ukusa Vojvodine“ i novosadskih Noćnih bazara, a odnedavno je rešila da napravi svoju bazu – pekaricu „Natenane“. U Temerinskoj ulici u Novom Sadu radi već tri meseca i osvežava ponudu grada kreativnim pecivima i proizvodima od prirodnog kvasca.

– Hleb je specijalitet sam po sebi jer je napravljen od prirodnog kvasca, a nudimo i razna peciva od prirodnog kvasca i integralnog brašna. Moje pite su nešto potpuno novo; na „Ukusima Vojvodine“ imala sam pite koje niko nije probao, poput pite sa satarašem ili kombinacije maline i pavlake – kaže Dragana.

Da njene pekarske inovacije nisu tek eksperiment za posmatranje svedoči i činjenica da je drugoga dana „Ukusa Vojvodine“ za manje od dva sata gotovo ostala bez sve robe – rasprodalo se.

– Došla sam na festival u podne, a već u 1:15 nisam imala hleba. Ljudi prepoznaju kvalitet i vraćaju se po još – dodaje ona.

Planovi za budućnost uključuju dalje širenje ponude i prisustvo na gastronomskim događajima, a Dragana je odlučna da nastavi da eksperimentiše sa novim receptima koji oduševljavaju kupce.

– Volim da izmišljam nove stvari, i drago mi je da to ljudi prepoznaju – zaključuje Dragana Ćirić.

Tekst i foto: Aleksej Buila

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra