Festival kobasica uz Slovačko-Mađarsku notu

Na relaciji Mađarska – Slovačka može da se nađe čitav arsenal hrane za preve gurmane, a imali smo sreću da upoznamo tim koji je pokupio po malo od obe ove nacije. Iz malog slovačkog grada Sladkovičeva, koji se nalazi 50-ak kilometara zapadno od Bratislave, ovogodišnji „Klob Kob fest“ u Šidu posetio je istoimeni “Klub Klobasa” koji je osnovan 2005. godine.

Sladkovičevo se, kako nam je objasnila predstavnica njihovog tima Zuzana Rutland, bazira na Slovacima koji su migrirali u Mađarsku, ali koji su se kasnije vratili u Slovačku, uglavnom iz sela Pitvaroš. Naša sagovornica, kao i drugi članovi ovog kluba su preci doseljenika, a usput su svašta i naučili, jer obe gastronomske kulture imaju šta da ponude.

-Ono što mi ovde pokušavamo je da sačuvamo kulturu pravljenja, sada na primer kobasice, ali i drugih naših jela koja smo nasledili od naših predaka i da te recepte prenosimo dalje do naše dece kako bi zadržali neku vrstu kulture, koja nam je veoma važna – rekla je Rutlandova za Dobro jutro.

Pored odličnih odnosa koje imaju sa organiatorima iz Srbije, takođe su bliski i sa drugim klubovima iz Češke, Mađarske i drugih zemalja, pa često posećuju ovakve manifestacije i širom Evrope. Pokušavaju da razviju bratstva i da ostvare prijateljstva kroz hranu. 

-Kod nas, takođe, ima sličnih manifestacija, a naš klub je i organizator Međunarodnog festivala Klobasa u Sladkovičevu. To organizujemo svake godine krajem februara i u proseku učestvuje oko 20 do 30, a ponekad i više timova iz raznih delova Evrope – dodala je ona.

– Naš klub svake godine dolazi u Šid na ovaj događaj, a meni je ovo prvi put i jako mi se dopada.

Kada su u pitanju kobasice i recept, to je stroga čuvana tajna.

-Recept je od naših predaka, od naših baka. Zato je to stroga tajna. Svaka porodica ima neki tajni sastojak, ali to je uglavnom u pitanju odnos tih sastojaka, jer su oni više-manje, uvek isti – rekla je Rutlandova.

Tekst i foto: Đorđe Lalić

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra