Šumatovka, kaki jabuka i žižula rastu i u Zrenjaninu

Iz okoline Trstenika u Zrenjanin, u srednju Poljoprivrednu školu, vrsni kalemar i profesor voćarstva i vinogradarstva Bratislav Aleksić, doneo je sadnice kaki jabuke, šumatovke i žižule. I zamislite, sve  su se primile. Što njegovim, što zalaganjem učenika ove škole, koji o tom voću brinu i na njemu vrše praksu.

– Šumatovka je iz Stajićeva u Zrenjaninu, al sam je doneo iz Trstenika iz sela Rujišnik. Ja sam je okalemio i doneo i obožavam je, stvarno je izuzetna. Može da se nađe u brdsko planinskim predelima. Otporna je na bolesti, ali ima jednu manu – alternativnu rodnost. Rodi svake druge godine. Nije nikad prskana, ne napada je ništa – rekao je za Dobro jutro profesor Aleksić, koji je šumatovku kalemio na srednje bujnoj podlozi.

– Kalemio sam je na stošestici, srednje bujna podloga, verujem da joj prija sve, nije probirljiva što se tiče zemljišta kad je dobra podloga. Otporna je na mrazeve i suše, samo što kad prerodi plod je sitan. Ali prosek je nekih sto grama ploda – a taj plod je, bar onima koji su je jeli, izuzetnog ukusa .

– Ima divan kiselkasto sladak ukus, ja ga volim. Može da ide i u preradu, mada je ja uglavnom jedem. Zimi se dobro čuva, u podrumu može da stoji četiri do pet meseci. Dobra je i u preradi, za rakiju je odlična, a verovatno i za sokove – objasnio je stručnjak za voćarstvo i vinogradarstvo, dodajući da je još jedna jabuka čije je sadnice doneo u Zrenjanin odličnog ukusa, otporna na bolesti i dobro rađa. Kaki jabuka.

– Japansku jabuku, jedno jedino stablo, je prvi u Trsteniku posadio moj deda 1980, znači pre 44 godine. Onda smo preneli i divlju japansku jabuku kao divlju podlogu za kaki i kao dekorativno drvo. Moji su krenuli da je kaleme devedesetih godina, zatim su je kalemari u Trsteniku proširili i ima je, skoro, svako domaćinstvo. Na pijaci može da se kupi i kao sadnica i kao  plod, kažu da je izuzento lekovita, a i cena je dobra – ono što je još dobro kod ove jabuke je što je ne napadaju bolesti.

– Japanska jabuka u našim uslovima dobro uspeva, jedino što je osetljiva na niske temperature, nekih minus šesnaest, minus osamnaest stepeni. S obzirom na to da se te tako niske temperature i ne dešavaju, lepo uspeva. Ona uopšte nema bolesti, niti je bilo šta napada, jedino što je krupnog ploda, a ima krte grane koje su ostljive i ako prerodi može da se lomi – ukoliko je orezujeta, savet ovog stručnjaka je piramidalna kruna.

– Nema neke rezidbe, ne treba dozvoliti da rod ide na periferiju krune, da se vrati ne baš kao breskva, ali da se smanji ta rodnost i mislim da joj odgovara piramidalna kruna, ne bi smela u neku vazu, pod teretom roda lomi se.  Kaleme se engleskim spojem, nisko dole, jedino proizvodnja sejanaca traži plasteničku proizvodnju – pored šumatovke i kaki jabuke, Aleksić je kod sebe imao i žižulju – kinesku urmu.

– Žižulju sam video da je otac pre par godina zasadio u Trsteniku i doneo sam ovde u Zrenjanin. Vidim da je lepo rodila, lepu krupnoću ima. Uspeva bez problema, a i ukus joj je prijatan – i nema šta ovom kalemaru ne uspeva. Prostor kod nas je kaže kao stvoren za ovo voće, pogotovo što je sve toplije, te mu se, svakako treba okrenuti i gajiti ga više.

– Ovo voće može da zauzima veći prostor kod nas, jer su temperature sve više. Siguran sam za japansku jabuku da može da se uzgaja u našim  uslovima. Mala zaštita  od mraza u prvim godinama, a perspektivu ima jer je to vrhunsko voće, nema parazite i bolesti, otporna je – zaključio je Braatislav Aleksić, zahvalan direktoru Poljoprivredne škole koji je imao viziju i tražio mu da sadnice kakija, žižule i šumatovke prenese iz Trstenika u Zrenjanin.

Tekst i foto: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored