Rakija od srca

U Čumiću kraj Kragujevca porodica Vladice Stanojevića poseduje 11 hektara voćnjaka u kojima se plodovi ručno beru, a potom trasportuju do destilerije i hladnjače. Uz strogu kontrolu zrelosti, sledi pranje, otkoštavanje i pasiranje. Posle fermentacije, sledi proces destilacije u kazanima od 500 litara sa tri kolone, nakon koje destilat odležava u hrastovoj buradi i prohrom posudama. Od petsto sadnica crvene ranke, nekih 10 tona roda, nastaje sad već nadaleko poznata rakija destilerije Despot. I to bi ukratko bilo to, mada, priča i nije tako jednostavna.

– Despot destilerija postoji od 2004. godine, kao hobi destilerija, a registrovani smo tek neke tri godine. Destilerija nosi ime po mom dedi Despotu i to je jedna prava, zdrava priča. Deda me je naučio kako se peče rakija, kasnije sam ja preuzeo jer otac nije voleo time da se bavi – priča Vladica Stanojević vlasnik destilerije koja u svom asortimanu ima čak 16 proizvoda.

– To su šljiva, kajsija, dunja, viljamovka, loza, mastika, lubenica. Imamo četiri vrste medovače, dunju med, šljivu-orah-med, višnju med i smokvu med – njihove rakije su, kako Vladica kaže, specifične.

Vanila iz francuskog hrasta za aromu

– Mi smo specifični u Srbiji jer su kod nas sve monodestilati, ne pravimo kupaže. Ne mešamo ništa, šljiva je isključivo crvena ranka iz naših voćnjaka u Čumiću kraj Kragujevca. Samo nju pečemo i imamo je u starosti 3, 5, 10, 15, i 20 godina.

– Do 2016. godine odležavala je u srpskom hrastu i nešto u buradima od crvenjače, a od te godine isključivo u francuskom hrastu. Bolja je aroma, više vučemo vanile iz francuskog hrasta, ljudima se to više sviđa i kad se pomeša specifična aroma crvene ranke i vanile francuskog hrasta dobijate savršenu rakiju – objasnio je Stanojević.

Kako kaže, kod njih se radi dupla destilacija i onda se meka rakija prepeče i šalje na odležavanje. Dok šljiva odležava u pripremi je već i lubenica, rakija od samog srca.

Makedonska duguljasta je najslađa

– Rakija od lubenice se pravi od srca lubenice, ono što mi jedemo to ide i u rakiju. Koristimo isključivo makedonske duguljaste lubenice sa tankom korom, ona je najslađa i daje najbolju rakiju. Njih uvozimo. Lubenica se peče kao i sve rakije, ali je specifična jer može brzo da se ukiseli. Nju morate jedanaesti dan, čim se završi vrenje, da pečete iste noći, prepuna je vode i brzo se ukiseli – otkrio nam je tajnu Stanojević.

– Ima dosta šećera, ali je najviše vode i od dve tone lubenice dobije se 50 litara rakije. Ona odležava u buretu od duda i odstojava šest meseci. Bure od duda joj daje boju zlata, bude bledo žuta – osim ovih rakija u destileriji Despot prave i odlične medovače.

– Rakija od oraha i meda radi se prirodno vrenje. Za nekih sto litara likera zamešamo 30 kg meda i 30 kg voća. Kad voće provri u njega se dodaje rakija, loza ili šljiva, prvenstveno loza jer je neutralna. Meša se šest meseci, onda se procedi pa se dodaje još meda i meša još šest meseci i nakon godinu dana je spremna za degustaciju. U svakoj flaši od 0,7 imate 33 posto meda, 33 posto voća i 33 posto rakije. Koristimo čisti pčelinji med od suncokreta -rekao je za „Dobro jutro” Vladica Stanojević iz Kragujevca.

Naravno da se na kraju i pohvali Vladica nam je rekao da su sve ove rakije nagrađene, šljiva je skoro na takmičenju dobila 18,90 ocenu.

Tekst i foto: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i