Dezinfekcija plastenika na 12 stepeni

Posle svakog vegetacionog ciklusa potrebno je očistiti i dezinfikovati plastenike. Ovaj posao treba obaviti u kasnu jesen ili rano proleće. Prvo treba ukloniti biljne ostatke, kanape, konopce i creva za zalivanje, a potom dezinfikovati unutrašnjost. Iako je skoro polovina novembra, dnevne temperature i dalje idu na ruku poljoprivrednicima, koji su završili sa proizvodnjom u plastenicima.

Lidija Vulović, inženjer zaštite bilja iz Kragujevca, kaže da se dezinfekcija obavlja isključivo posle čišćenja plastenika, te da je potrebno voditi računa o ličnoj bezbednosti.

– Kod dezinfekcije sumporom potrebno je po metru kubnom od 10 do 20 grama  sumpora, a maksimalno 30 grama. Sagorevanjem nastaje sumpordioksid. Plastenik ostaviti zatvoren dva do tri dana, pa tek ga onda provetriti. Ako se obavlja u jesen ili u toplim zimama, najbolje je da temperatura vazduha bude iznad 12 stepeni. Kada se zapale sumporne trake treba brzo napustiti plastenik i dobro ga zatvoriti. Aktivna dezinfekcija sumporom traje 24 sata i u tom periodu ne treba ulaziti u plastenik – kaže Lidija Vulović.

Za dezinfekciju formalinom potrebno je 10 miligrama ove supstance po kubnom metru, a brže isparavanje se postiže dodavanjem 250 grama kalijum permanganata na jedan litar formalina. Tokom dezinfekcije formalinom potrebna je lična zaštita i poštovanje istih mera opreza, kao kod korišćenja sumpornih traka.

Plavi kamen se koristi za dezinfekciju drvenih konstrukcija, ali ne i armatura od metala, da ne bi došlo do oštećenja. 

– U 100 litara vode rastvara se 5 kilograma plavog kamena. Plastenik se zatvara na 24 sata., Temperatura  vazduha treba da je viša od 12 stepeni. U plastenik mogu da se unesu i alat i ambalaža. Pribor se može dezinfikovati i posebno u petoprocentnom rastvoru plavog kamena – kaže Vulović.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra