Ima li i kod vas maklure?

U Desimirovcu nadomak Kragujevca rodila je maklura, čiji plodovi pristižu u jesen, a krasi ih neobičan izgled. Reljefne šare podsećaju na moždane vijuge. Makluru kod nas zovu konjska jabuka, drvo- mozak, zmijsko mleko ili adamova jabuka. 

U Severnoj Americi koristi se za vetrozaštitne pojaseve, ali je očigledno da uspeva i kod nas. Sporadično se pojavljuje  u različitim krajevima Srbije i uglavnom izaziva pažnju znatiželjnih prolaznika zbog ploda skoro egzotičnog izgleda, koji opada u kasnu jesen. 

Ovaj zasad u okolini Kragujevca broji 50- ak žbunova i stabala. Brzo i gusto raste do 20 metara u visinu i oko 50 centimetara u prečniku. Dobro podnosi sušu i jake mrazeve, otporna je na bolesti i štetočine. Zbog korena koji može da dosegne i osam metara u dubinu, koristi se u borbi protiv erozije tla.

Zelenkasti plodovi, koje ponegde zovu i majmunske lopte, nisu jestivi, ali kada se sok pomeša sa vodom u istoj srazmeri, koristi se protiv gljivičnih oboljenja kod biljaka u bašti. O koristima za ljudsko zdravlje još uvek nema potvrđenih naučnih mišljenja.

Drvo maklure je kvalitetno i dvostruko je tvrđe od hrastovine. Može da se loži, a odlično je i za obradu. Ranije su ih sadili na američkom kontinentu kao sigurnosnu živu ogradu, jer na stablu i granama ima mnogo trnja.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti