Popularne „tri petnaestice“ ne odgovaraju jagodi

Đubrenje je najkompleksniji segment u čitavoj proizvodnji jagode, jer valja dobro poznavati zahteve biljke, kvalitet određenih đubriva kao i međusobni odnos hranljivih elemenata u njima. Na količine pojedinih đubriva potrebnih za dobijanje visokih i redovnih prinosa u prvom redu utiče plodnost zemljišta na kojem je jagodnjak kao i njegove fizičke osobine koje mogu biti dosta različite.

Od važnijih makroelemenata ova voćka najveće potrebe ima za kalijumom, zatim azotom, a najmanje za fosforom. Proizvođači često greše kada je reč o količini azotnih đubriva, jer najveći deo unose u prihrani, kada preteraju s dozom. Azotna đubriva je najbolje dodavati u obliku organskih pre sadnje, u količini od 15 do 40 t/ha, u zavisnosti od bogastva zemljišta humusom. Poznato je da veća količina azota, a posebno mineralnog porekla, izaziva negativne posledice, bokori bujaju a plodovi se slabije zameću, lošijeg su kvaliteta, čvrstoće i obojenosti. Zbog toga treba nastojati, gde god je to moguće, da se osnovne potrebe u azotu za jagodu obezbede kroz organsko đubrivo, a da mineralni azot bude samo dopuna. Pri primeni mineralnog azota kroz prihranu od posebnog je značaja da se oblik upotrebljenog đubriva prilagodi pH vrednosti zemljišta, o čemu se često ne vodi računa. Pokazalo se da je veći problem u unošenju azota tokom osnovnog, jesenjeg, đubrenja mineralnim đubrivima nego u prihrani. Kompleksno NPK đubrivo koje se nalazi na našem tržištu uglavnom je u obliku popularne tri petnaestice, dok se druge formulacije teško mogu naći. Njega je neracionalno unositi, jer se tada veći deo azota izgubi do kretanja vegetacije, a baca se fosfor koji jagoda ne koristi u toj količini, dok kalijum, kao najvažniji elemenat u ishrani, dolazi u obliku kalijum hlorida iz kojeg jon hlora u zemljištu veoma negativno deluje na razvoj jagode. Zbog toga treba koristiti đubrivo u kojem je odnos hraniva 7:14:21. Prosečna godišnja potreba jagode za hranljivim elementima iznosi: 70 do 100 kg/ha čistog azota, 50 do 80 kg/ha R2O5 i 120 do 150 kg/ha K2O.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18