Nekim biljkama ni glina ne smeta

Često se na okućnici, u vrtu pa čak i u povrtnjaku nađe parčence zemlje koje se po sastavu razlikuje od ostatka poseda, jer ima više gline i nije pogodno za uzgoj biljaka. Ako je ta „oaza“ baš mala, na nju se, dok se ne regeneriše, može postaviti lepo sanduče u koje će se odlagati neke baštenske sitnice koje će istovremeno biti ukras. Ali, ako je glinoviti prostor malo veći, ne treba ga otpisati. Možda se neće uklopiti u plodosmenu i plodored, ali može da se iskoristi, jer postoje biljke kojima prija i takva zemlja.

 Treba da znate da, bez popravke, glinena zemlja leti može da bude kao beton, a tokom jeseni i zime „lepljivi nered“.  Međutim, svaki trud da poboljšate teksturu takve zemlje nagradiće vas snažnim rastom određenih biljnih vrsta. Ova zemlja je bogata hranljivim materijama i na njoj ipak mogu da rastu neke biljke koje će, uz malč i druge aktivnosti čoveka, popraviti kvalitet zemljišta.

Malč i šljunak za popravku

Prvi korak je da pokušate da poboljšate strukturu zemlje na prirodan način, a malčiranje površine je jedan od najboljih. Jedan od materijala za malčiranje je stajsko đubrivo u kojem ima dosta slame ili pak kompostirana kora voćaka i drveća koje se gaji na okućnici. Valja izbegavati orah, kesten i neko kiselo drveće. Finiji sastav kompostirane kore, lišća, vrtnog komposta ili komposta iz gljivarnika imaće takođe blagotvorno dejstvo, ali u manjoj meri.

Ukopavanje sitnog šljunka u glinovitu podlogu jedna je od preporuka, ali to za veće površine nije baš neko praktično rešenje. To je način da se popravi glinovito zemljište na malom prostoru.

Kada sadite biljku u glinenu zemlju neophodno je da vilama razbijete dno i ivice te oaze i usitnite zemlju. Ako je oko rupe ona sabijena, neće dozvoliti prolazak vode, zbog čega će se gajene biljke osušiti. U proleće malčirajte tu površinu s nekoliko centimetara malča, ali ga odmaknite od svake biljke barem 5 do 6 centimetara. Stalno održavanje ovog malča će poboljšati profil zemljišta.

Drvo, žbun ili cvet koji ne bira

Poduži je spisak biljaka koje mogu da uspevaju na manje ili više popravljenom glinovitom zemljištu:

  • Drveće: japanski javor, breza, glog, eukaliptus, jarebika, likvidambar, četinari kao što su korejska jela, čileanska araukarija, džinovska tuja.
  • Žbunaste vrste: berberis (zimzeleni i listopadni), letnji jorgovan, dunjarica, fuksija, hortenzija, mahonija…
  • Ostale ukrasne biljke: bergenija, zdravac, persikaria, damin plašt, vilino cveće, hosta, kukurek, tritoma, zlatica.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i