Tašta odlučila, zetovi prihvatili – ponovo sadimo šuškavac!

Šuškavac je starinsko cveće koje su sadile naše bake, ali u poslednje vreme doživljava pravu renesansu. Ponovo je tražena cvetnica, koja voli mnogo vode i sunca. Najzanimljivije je što pripada vrsti od koje može da se ostavi „baštenska zimnica“. Naime, cvetovi sa drškom se beru, suše i njihovi buketi mogu da potraju celu zimu.

U porodičnom rasadniku „Slađa i Keka“, iz sela Tečić kod Rekovca, pre nekoliko godina su odlučili da pruže novu šansu ovom starinskom cveću. O tome priča Boris Marjanović, jedan od dvojice zetova ove porodice:

– Na inicijativu moje tašte počeli smo pored postojećeg cveća da gajimo šuškavac. Vrlo brzo se pokazalo da je to bio pravi potez. Mnogi  se sećaju ovog cveća iz svog detinjstva i postalo je ponovo traženo. Sadi se u dvorištima, a može i u saksijama. Mi gajimo neke nove hibridne varijante u nekoliko uvek aktuelnih boja.

Boris dodaje da zajedno sa svojim pašenogom, odnosno drugim zetom u porodici, rado prihvatio novinu i izazov. Porodica već dvadesetak godina proizvodi cveće u plastenicima preko cele godine, a ovog proleća nude standardni program za leto, poput muškatli, surfinija, kaliopa, ukrasnih lozica.

– Međutim, po tražnji ne zaostaje ni šuškavac. On je po deklaraciji dvogodišnja biljka. Pogodan je, jer u precvetavanju prosipa seme u bašti, koje može da prezimi i sledeće godine nići će nove biljke. Treba ga dosta zalivati, a uspeva podjednako dobro i na suncu i u delimičnoj hladovini. Druga pogodnost je što se drške sa cvetovima uberu, lepo osuše, napravi se buket i on može da ukrašava prostor preko cele zime, jer boje ne blede – dodaje Boris Marjanović.

Cvetovi mogu da se beru dok su poluotvoreni, a dok se suše potpuno će se otvoriti. Cveće je dobilo ime po karakterističnom zvuku kada se latice protrljaju prstima, koje podseća na šuštanje. Šuškavac od milja zovu i slamnati cvet zbog slamnate strukture latica, a raste u više živopisnih boja u obliku prizemnog grma.  Cvetanje na otvorenom počinje od juna i traje do oktobra. Noću i tokom kišnih dana cvetovi se zatvaraju.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra