Nestanak pčela i drugih oprašivača – tiha kriza prirode

Pčele i drugi oprašivači, poput leptira, bumbara, ptica i slepih miševa imaju ključnu ulogu u prirodnim ekosistemima i poljoprivredi. Oni prenose polen sa cveta na cvet, omogućavajući biljkama da se razmnožavaju i daju plodove. Više od 75% svetskih useva koji se koriste za ishranu zavisi, makar delimično, od oprašivanja. Ipak, poslednjih decenija suočavamo se sa njihovim zabrinjavajućim nestankom.

“ Primećen je dramatičan pad brojnosti u broju gajenih medonosnih pčela i divljih pčela u Evropi tokom poslednjih nekoliko decenija. Širom Evrope nestalo je oko 16% kolonija medonosnih pčela u periodu između 1985. i 2005. godine, sa još većim zabeleženim gubicima u Engleskoj, Nemačkoj, Češkoj i Švedskoj. Broj bumbara i solitarnih pčela je takođe u padu u mnogim delovima Evrope.“ STEP projekt

Zašto oprašivači nestaju?

Nestanak pčela i drugih oprašivača uzrokovan je kombinacijom više faktora:

  • Upotreba pesticida – posebno neonikotinoida, koji deluju na nervni sistem pčela i mogu ih dezorijentisati ili ubiti.
  • Gubitak staništa – širenje urbanih i poljoprivrednih površina dovodi do uništavanja prirodnih livada i šuma bogatih cvetnim vrstama.
  • Bolesti i paraziti – kao što je varoa grinja, koja napada pčelinje zajednice.
  • Klimatske promene – promene temperature i padavina utiču na vreme cvetanja biljaka i migraciju oprašivača.
  • Zagađenje – zagađen vazduh i voda dodatno slabe zdravlje oprašivača.

Zašto je njihov nestanak opasan?

  • Bez oprašivača, mnoge biljke ne bi mogle da se razmnožavaju, što bi uticalo ne samo na ljudsku ishranu, već i na ceo lanac ishrane u prirodi. Gubitak oprašivača ugrozio bi bioraznovrsnost, smanjio dostupnost voća, povrća, orašastih plodova i začina, a samim tim i ljudsko zdravlje.

Šta možemo da uradimo?

  • Sadimo medonosne biljke u dvorištima, parkovima i balkonima.
  • Izbegavamo upotrebu hemikalija i pesticida, naročito u vreme cvetanja.
  • Podržavamo lokalne pčelare i kupujemo med sa domaćih gazdinstava.
  • Edukujemo se i širimo svest o važnosti oprašivača.
  • Postavljamo „hotele za pčele“ za solitarne pčele u vrtovima i školskim dvorištima.

Nestanak pčela nije samo problem pčelara – to je globalna kriza koja dotiče svakog od nas. Ako želimo zdravu planetu i sigurnu budućnost hrane, moramo zaštititi one koji tiho rade za nas – oprašivače.

Tekst: Irena Đenić

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra