Šta se dešava u zasadima oblačinske višnje?

Oblačinska višnja je jedna od najrasprostranjenijih sorti u Srbiji, najviše tražena na tržištu i može se slobodno reći naš izvozni brend. Ono što se, međutim, desilo u zasadima ovog voća brine stručnjake.

– Suši se, ali šta je uzrok ne znamo. Da li je inkompabilnost, da li su mikoze ili bakterije, voluharice ili poljski miševi ne znamo, ali je masovna pojava. Na velikim plantažama su isušene 20 – 25%. Moramo da vidimo u narednom periodu šta da uradimo – zabrinut je profesor Keserović, koji je savetovao proizvođačima sadnog materijala da se više ne kalemi na magrivi.

– Savetovao sam proizvođačima sadnog materijala da nikako više ne kalemimo na magrivi, već da se vratimo na izdanačku višnju dok taj problem ne rešimo. Problem je veliki, jer je u Srbiji podignuto 3,5 do 4000 oblačinske višnje koja je kalemljena na magrivu. Nema njoj spasa i još nismo našli rešenje, pa ćemo videti šta je uzrok – rekao je profesor Zoran Keserović.

Doktor Aleksandar Leposavić, iz Instituta za voćarstvo u Čačku, mišljenja je da je problem bakterija Pseudomonas.

– Bakterija Pseudomonas, koja deluje u toplo-hladnim uslovima krene, napravi infekciju i usled lučenja otrova siringomicina, tkivo drveta odumire u koncentričnim krugovima dobijajući crvenkasto braon boju. Infekcija bakterijom se javlja u tkivu kroz ožiljke i rane na listovima, kolonizirajući kambijalno tkivo drveta i izazivanjem raka u proleće. U zavisnosti od stepena koliko je zahvaćeno, pre ili kasnije stablo se suši – rekao je Leposavić za „Dobro jutro“, naglašavajući da ne postoji voćna vrsta koja je na nju otporna.

– Ne postoji voćna vrsta otporna na ovu bakteriju, a štete koje ona nanosi su, u zavisnosti od godine, većeg ili manjeg intenziteta. U našim uslovima najviše štete pravi kod trešnje, višnje, šljive, maline i kupine – zaključio je doktor Aleksandar Leposavić.

Priredila: Zorica Dragojević

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18