Sade se dinje za avgustovsku berbu!

U Moravičkom okrugu sa prvim danima bez kiše i nižih noćnih i jutarnjih temperatura, počela je sadnja dinja na otvorenom polju. Pojedina domaćinstva koriste slobodne parcele za ovu biljnu kulturu, kako bi dopunili ponudu svojih proizvoda. U Stančićima kod Čačka, porodica Raketić, ovih dana iznela je rasad dinje iz plastenika na otvoreno. U pitanju rana sorta dinje kiros.

– Očekujemo da prve dinje stignu polovinom avgusta. Sadimo je već nekoliko godina i ova sorta se pokazala kao dobra za naše podneblje. Parcela nije velika, sadimo oko 500 struka rasada, koji smo sami odgajili u plastenicima – kaže Milan Raketić.

Kiros je rana sorta dinja, pogodna za proizvodnju na otvorenom tokom cele godine. Daje plodove sa svetlo zelenim i sočnim mesom, slično ananas dinji i po izgledu i po ukusu. Svaka biljka rađa 5 do 6 dinja lepe žute boje i sa karakterističnim mrežicama po kori.

– Svaka dinja teška je od kilogram ipo do dva, ali ima i težih. Zavisi kako ponese godina, ali u principu daje dobar prinos. Zahvalna je, jer ne puca oko peteljki – kaže Milan.

Dinju su sadili na foliji, kako bi se izbeglo nicanje korova i olakšalo gajenje. Ispod folije je postavljen sistem za navodnjavanje. Kod sadnje ove biljne kulture treba voditi računa o razmaku zbog formiranja vreža. Preporučeni razmak je od 70 centimetara do jednog metra. Razmak između redova je od jednog do metar ipo.

Zbog veličine sadilice, sa kojom posao ide lakše i brže, ovog puta morali su da dodaju zemlju u kućice. U pitanju je pregoreli humus, koji sami prave u domaćinstvu. 

Gajenje dinja i lubenica u selima pored Zapadne Morave u drugoj polovini prošlog veka nije bilo toliko aktuelno, jer su se zbog povoljnih klimatskih uslova domaćinstva bavila isključivo povrtarstvom i to gajenjem paprike, kupusa i paradajza.

U novijem dobu pojedina domaćinstva ih gaje, uglavnom na manjim, slobodnim parcelama, kao dodatak povrtarskoj proizvodnji. U ovom domaćinstvu dinju je prvi gajio Milanov otac. Nasledio je tu naviku od njega i svojom suprugom, decom i dedom, zadržao proizvodnju dinja na omanjoj parceli na okućnici.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra