DRONOVI BUDE MAŠTU

Veštačka inteligencija je ušla u brojne pore ljudskog života i rada. Glavni „izvođači radova“ su male bespilotne letilice – dronovi. Dronovi snimaju teren preko satelita do milimetarske preciznosti, kontrolišu vlagu i zdravlje zemljišta, đubre njive i useve, podstiču oprašivanje, biraju pojedinačne biljke za tretiranje herbicidima, fungicidima i insekticidima na nepristupačnim pozicijama i pre uočljivih šteta. Imaju mogućnost da nadgledaju čitavu vegetaciju, proširuju saznanja, štede ulaganja, podižu prinose, beleže kretanje i zdravlje životinja.

Sprečavanje bolesti na zabarenim terenima

– Dronovi mogu da se koriste uvek kada je potrebno zaštititi biljke od bolesti i štetočina – kaže inž. Nenad Milovanović, zaposlen u sektoru prodaje Kompanije “Livono“ DO Beograd.

– Ali njihov najveći efekat se pokazuje kada klasična mehanizacija ne može da uđe u parcelu. Obično je to u prolećnom delu godine, kada su česte padavine, pa su njive zabarene, a bolesti i štetočine mogu napasti biljke. Praksa upotrebe dronova najpre zahteva programiranje granica parcele, zatim da se, preko aplikacije na mobilnom telefonu koju mi obezbeđujemo, unesu parametri njegovog leta. Pomoću autopilota, se utvrđuje visina leta drona, njegova brzina, radni zahvat, norma sa kojom će raditi kao i željena veličina kapljica.

Varijabilno tretiranje biljaka

Primenom dronova moguć je varijabilni tretman biljaka. Da bi se to učinilo neophodno je da dron najpre pređe preko parcele i odredi multispektralno snimanje, i utvrdi koja su to žarišta sa potencijalnim oboljenima. Sa aplikacijom dron se fokusira samo na ta mesta uz odgovarajuću dozu zaštitnog sredstva. Postoje programi koji određuju žarišta itu mapu prebacuju aplikacijom u softver drona.  Na korisniku je da odredi sa kojom normom i dozom će dron raditi ove delove biljke, koje je neophodno teretirati određenim pestivcidom, manje ili više izostavljajući zdrave biljke. Za primene u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu koriste se dronovi sa kapacitetom od 10-30 litara, čija se cena na nedavno održanom Novosadskom sajmu kretala od 9.630 do 13.950 evra.

Tekst: B. Krstin

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime