KAKO SPREČITI PREVREMENO OPADANJE PLODOVA

Stabla skoro svih vrsta voća u optimalnim uslovima razvoja obilno formiraju cvetove, ali se od tog mnoštva samo mali broj oplodi i razvije u plodove. Kod jabuke je to 10 do 15 procenata, kruške 10 do 20, šljive 5 do 10, trešnje 20 do 30, višnje 15 do 35, kajsije 10 do 30, oraha 50 do 70 procenata…

I pored toga što se pojedinih godina ipak zametne veliki broj plodova, u toku porasta i razvitka, ni svi oni ne ostaju na rodnim granama do pune zrelosti i berbe. Voćari iz iskustva znaju da je kod svih voćnih vrsta u drugom delu vegetacije izražena pojava opadanja formiranih plodova.

I višak kalijuma umanjuje rod

Razloga ima više, a najčešći je dugotrajna suša koja ubrzava njihovo prevremeno opadanje. S obzirom na to da je osmotski napon ili pritisak u listovima veći od osmotskog napona u plodovima, listovi, u nedostatku vlage, izvlače vodu iz njih, tako da oni ostaju sitni i prevremeno sazrevaju. Kod drvenastih voćaka veći nedostatak vlage javlja se neposredno pred početak berbe, Naročito je izražen kod jabuke. Plodovi intenzivnije opadaju u vreme suše, jer tada, osim vode nedostaju i azot i ugljeni hidrati koji su važni za njihov ostanak na granama.

Kako pomoći voćkama?

 Da bi se sprečilo opadanje, trebalo bi ih oprskati fitohormonima. Dokazano je da značajnije opadanje plodova nastaje i usled intenzivnijeg stvaranja biljnog hormona etilena koji aktivira enzime koji utiču na stvaranje apcisnog sloja na peteljci. Veliki uticaj ima i preopterećenost rodom. Nepovoljnim odnosom list-plod smanjeno je snabdevanje plodova ugljenim hidratima. Osim toga pojačana mineralna ishrana kalijumom narušava odnos kalijuma i magnezijuma, što intenzivira opadanje.

Opadanje je redovna pojava kod svih voćnih vrsta. Svaka voćka se sama bori za svoj rod i sama određuje koliko plodova može da iznese. Da opadanje ne bi bilo obilno, svakom stablu treba pravovremeno pomoći. Indirektna delovanja voćara usmerena su na primenu odgovarajućih i pravovremenih agrotehničkih mera, pre svega na pravilnu ishranu i navodnjavanje zasada, čime se obezbeđuje normalno snabdevanje voćaka organskim i mineralnim materijama, stabilizuje njihov imunitet, smanjuje rizik od napada bolesti i štetočina. Time se znatno otklanjaju posledice junskog opadanja, kao i opadanja formiranih plodova pre berbe.

Piše: Mr Branko Tanasković, PSS služba u Čačku

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra