Krompirov moljac brojan na njivi i u skladištu

Usevi krompira iz kasnijih rokova setve se vade tokom avgusta ili je u toku njihovo vađenje, dok se na drugim parcelama usevi nalaze u različitim fazama žućenja i propadanja cime. I dalje su visoke brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella) na feromonskim klopkama. Visoke dnevne temperature vazduha koje su karakteristične za avgust, uz odsustvo padavina, dovode do propadanja cime i narušavanja bankova i krtole su zbog toga izložene napadu krompirovog moljca (Phthorimaea operculella), a budući da rizik i dalje postoji preporučuje se preduzimanje svih raspoloživih mera kontrole.

 Na parcelama gde je vađenje krompira u toku, ili se ono očekuje narednih dana preporučuju se sledeće mere:

  • krompir treba vaditi u što kraćem roku bez ostavljanja na parceli gde može biti izložen napadu,
  • nakon vađenja krompir čuvati u skladištima u kojima je kontrolisana temperatura (ispod 10 °S),
  • skladišta obezbediti gustim mrežama na svim otvorima kako bi se sprečio ulazak odraslih jedinki.

 U skladištima valja redovno kontrolisati uskladištene krtole i eventualno sprovesti hemijsku zaštitu preparatom na bazi azadirahtina (Ozoneem trishul 1 % EC) u koncentraciji 0,3 % prilikom unošenja u skladište.

 Na parcelama gde se krompir neće vaditi u skorije vreme preporučuju se sledeće mere:

  • održavanje komptaktnosti zemljišta navodnjavanjem,
  • sprovođenje hemijskih mera zaštite nekim od insekticida: Exirel (a.m. cijantraniliprol) u količini 0,1 do 0,125 l/ha (karenca 14 dana), Coragen 20 SC/Inecor 20 SC (hloatraniliprol) u količini 0,15 do 0,2 l/ha (karenca 14 dana); Cipkord 20 EC, Ciprazor 20 EC, Crna mamba (cipermetrin) u količini 0,3 l/ha (karenca 14 dana); Alverde (metaflumizon) u količini 0,2 do 0,25 l/ha (karenca 14 dana).

Piše: Dipl. inž. Aleksandar Zdravković

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra