Насловна ТЕМЕ ВИНОГРАД Sila na bregu

Sila na bregu

120

Relativno mlada vinarija Breg, već na prvim takmičenjima počela je sa osvajanjem medalja. Zemlju su kupili 2020, a prvi zasad imali 2021 i od tada kontinuirano sade, tako da pod vinogradima trenutno imaju 28 hektara. Od sorti najviše imaju sile, pa tamjanike, grašca, pinoa, šardonea, od crvenih probus i to im je deo strategije da se fokusiraju na domaće sorte i prave vino isključivo od domaćeg grožđa.

– Zadovoljni smo ovom godinom, s obzirom na to da nije bilo toliko velikih vrućina kao prethodne. Bilo je vruće, ali su ti periodi bili po tri do četiri dana, i onda padne temperatura i pala je kiša u julu, čak smo imali u roku od dvadeset dana tri lepa natapanja. Oceđivanje je bilo dobro, mi smo na brdu i nama to ne smeta, doprinelo je kvalitetnijem zrenju i nije odgodilo berbu. Berba je prošle godine bila početkom avgusta, sad je normalnije, počela je krajem avgusta. Prvo ide pino, pa šardone, sila i grašac idu kasnije, te manje slatke sorte, sa manje šećera – priča Miloš Uzelac, vlasnik vinarije, čija je sila imala prvu komercijalnu berbu 2024.

– Imali smo prvu komercijalnu berbu sile 2024. godine, dobili smo prvo nagradu na francuskom internacionalnom takmičenju Vinalies Internationales, u kom je učestvovalo preko 2700 vinarija, a ušli smo u prvih sto za roze i šardone. Dobili smo zlatnu medalju za – Breg Chardonnay 2024, iskreno namera nam je bila čisto da se ocenimo a postigli smo zavidan uspeh, s obzirom na to da nam je bila prva komercijalna berba.  U isto vreme smo slali uzorke tamjanike, sile i grašca na Dekanter, gde smo dobili bronzu 89, 88 poena, što nas čini zadovoljnim jer su mlada vina – kaže Uzelac, navodeći da je sila najzastupljenija u Vojvodini.

– Ne znam da li se sila vraća, najzastupljenija je u Vojvodini, nikad nije osvojila Beograd kao naše najveće vinsko tržište i jako se slabo pojavljuje u regionu. Zapravo je nema. Mi smo sada po zasadu među najvećima, ako ne i najveći u vinogradarstvu proizvođač grožđa te sorte. Naša strategija je da i dalje promovišemo i zaposednemo dobar deo tržišta silom, jer mislimo da ta sorta to zaslužuje – a ono što je prednost ove vinarije je idealan teroar za uzgoj sile.

– Ona je pravljena za taj teroar Fruške gore, izuzetno je izdašna, a vino je takvo da osvaja široku kategoriju publike. Lagano je, može da se pije ceo dan u principu, jako je pitko, konzumno vino. Izbalansirana je mineralnost, a opet pošto je to hibrid između šardonea i kadarke u principu ima lepu suvoću, lepu mineralnost. Taj naš teroar je izuzetno darežljiv u tom smislu da daje pitkost. Naša sva vina su gastronomska, ona lepo ide uz ribu, sve iz mora, lagana bela mesa, čak i uz jagnjetinu.  Sve što se u Vojvodini pravi od suhomesnatih ide uz silu – uz silu tu je i tamjanika, dve sorte koje mogu biti jači  aduti Srbije na vinskoj sceni.

– Tamjanika i sila su vrlo komplementarne u nekom krugu ljudi. Tamjanika je muskatno vino, na jugu je prave još slađom, naša tamjanika je za nijansu suvlja, mineralnija. To je drugi tip vina, ali se domaći konzumenti sve više fokusiraju na domaće sorte. Ljudi poručuju ono što poznaju, ali se polako filtrira sloj ljudi koji poznaju vina, znaju šta vole i žele i u tom smislu smatram da će sila da nađe svoj prostor. Može da bude konkurent malvaziji, drugačija je, više je, prilježnija našem podneblju. Kod nas se popije sto hiljada boca malvazije, i nemam ništa protiv, ali to je teren za silu – prednost belih vina je što samo nekoliko nedelja pre puštanja na tržište odležavaju.  

– Belo vino puni se u aprilu ili maju, lepo je da nekoliko nedelja pre puštanja na tržište odleži u flaši i onda ona ima svoj životni vek. Ta vina su u drugoj godini po flaširanju najbolja za konzumaciju, po meni. Interesantno je to da to vino traži neko zrnce vazduha. Kad otvorim bocu, pustim da malo dobije vazduha,  da izađe ugljen dioksid i da se izbalansira, da ima taj svoj originalni balans – osim dobrih belih imaju i odličan roze.

– Mi imamo Ružu, roze od pinoa malo tamnije boje. Pravimo roze, samo prođe kroz presu, lagano transparentno vino. Produžena je maceracija, ima više tela, karakternija, imate osećaj karamele u tom ukusu – zakljuuje vlasnik vinarije Breg.

Tekst i foto: Zorica Dragojević