Putujući od Subotice prema Kelebiji, ne može vam promaći loše stanje kukuruza, a naročito suncokreta. Na nekim parcelama je celo stablo, bukvalno, sprljeno, braon do crne boje. Rod je, naravno, što se i očekuje, podbacio, a potražnja je, po rečima Miloša Nikšića iz Nikša Agrara, velika.
– Grubo rečeno, suncokret je na celoj teritoriji Srbije podbacio oko 30 posto sa prinosom. Očekujem da će prosečan prinos biti između dve i dve ipo tone po hektaru. Trideset posto, ako ne i više je šteta na nivou države. Bilo je krajeva gde je bilo i ispod petsto kila po hektaru da se pokosi, a bilo je predela gde se kosio i iznad državnog proseka – rekao je Nikšić, navodeći da su najviše stradali sever Bačke i Banata.

– U suštini jako su stradali sever Bačke i Banata, tamo su prinosi ispod svih mogućih kriterijuma. Severni Banat i zapadna Bačka su ispod prinosi, ali je manja šteta i nešto južnog Banata, Srema i Mačve ima deo prosečnog prinosa – kaže Nikšić, naglašavajući da je cena suncokreta u svakodnevnom porastu.
– Cena je u svakodnevnom porastu, i u suštini trebalo bi da uljare ove godine plate suncokret koliko se cene kreću u regionu. Prošle godine su ga plaćale 40 do 50 evra manje, ove godine bi trebalo isto, a ne manje nego što se plaća. Trenutno je potražnja velika, izvozi se i po petsto evra u tovaru, jedan tovar je jedna tona – situacija je takva kakva jeste, a da li bi promena regiona sadnje bila rešenje, diskutabilno je.
– To se već dešavalo. Zapadna Bačka, ove godine je od kukuruza pobegla u suncokret jer je to kultura koja je manje osetljiva na sušu. Međutim, i zbog suše i zbog visokih temperatura je cela država pogođena štetom. Sve se to svodi na mikroklimate, gde će nekad da padne kiša ili neće, da li će suncokret biti bolji ili gori. Gornji tereni, lošiji tereni, gde je peskovitija zemlja, kada ih pogodi suša je veća šteta, nego negde gde je kvalitetnija zemlja. Ali s druge strane, ako je vlažnija godina suncokreti na tim lošijim terenima znaju da daju bolji prinos nego na kvalitetnijoj zemlji. Suštinski sve zavisi od vremena – zaključio je Miloš Nikšić.
Tekst: Zorica Dragojević