Zašto su bitni stajnjak i kompost za asimilaciju fosfora u zemljištu

U naučnim i stručnim krugovima se dosta priča o osiromašenju zemljišta organskom materijom i njegovoj degradaciji koja se odnosi na pogoršanje, kako fizičkih, tako i hemijskih i bioloških karakteristika. To je dovelo do pogoršanja uslova u kojem se razvija koren, a od svih elemenata, usvajanje fosfora je najproblematičnije od svih hraniva u degradiranim zemljištima.

Bez obzira što se u organskoj materiji može nalaziti od 3 do čak 75 % ukupnog fosfora u zemljištu, usvojivost takvog fosfora za biljke je relativno mala pa tako glavni izvor biljkama predstavljaju neorganski oblici ovog elementa. Vrednost organske materije se, pored ostalih dobrobiti povećanja njenog učešća u zemljištu, ogleda i u stvaranju mogućnosti da hemijskim reakcijama organskih kiselina imobilizuju druge katjone (kalcijum, gvožđe, aluminijum) i na taj način oslobađaju fosfatne jone. Iz tog razloga stajnjak, kompost i drugi organski oplemenjivači olakšavaju asimilaciju fosfora i povećavaju raspoloživi sadržaj u zemljištu.

Foto: AdobeStock

Već je rečeno da glinovita zemljišta imaju veću adsorpciju, pre svega zbog loše aerisanosti, pa biljke gajene na takvim zemljištima obično imaju slabije razvijen korenov sistem. Poseban problem predstavlja činjenica da se u njima slabije razvija finije korenje, koje je odgovorno za kontinuirano usvajanje fosfora. Zbog toga se na težim zemljištima moraju češće primenjivati fosforna đubriva, dok se u lakšim i fizički manje aktivnim zemljištima, po pravilu bolje razvija korenov sistem, a dostupnost fosfora u njima je veća za sve biljke. Proizvođači koji imaju zasade na lakšim zemljištima, predviđene količine fosfornih đubriva treba da unose u tri ili četiri navrata tokom godine, jer se fosfor u njima izuzetno loše zadržava.

Ostaci pesticida smanjuju mogućnost usvajanja fosfora tako što ga imobilišu za potrebe svoje razgradnje, zbog čega su i potrebe za ovim elementom veće na zemljištima na kojima se vrši intenzivnija primena zaštitnih sredstava.

Piše: Dr Aleksandar Leposavić,
Institut za voćarstvo Čačak

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime