Uvek je bolja jesenja sadnja voća

Jesen je pravo vreme za podizanje voćnjaka i uvek treba prednost dati jesenjoj sadnji u odnosu na prolećnu. Čak je bolje sadnju obaviti i tokom zime, ako vremenski uslovi dozvoljavaju, a ne čekati proleće. Zasnivanje voćnjaka, posebno na većoj površini, valja planirati najmanje godinu dana unapred. Tako ostaje dovoljno vremena da se parcela dobro i pravilno pripremi za sadnju, jer greške napravljene prilikom podizanja zasada ne mogu se kasnije ispraviti.

Priprema počinje s agrohemijskom analizom zemljišta na osnovu koje se radi melioracija koja podrazumeva popravku kroz đubrenje organskim i mineralnim đubrivima s kalcizacijom ili sumporisanjem (zavisno od pH-vrednosti zemljišta). Tako će se ono obezbediti zalihama hranjivih elemenata u dubljim slojevima za duži period i stvoriti optimalni uslovi za rast i razvoj biljaka.

Kiselost se smanjuje kalcizacijom

Zemljišta našeg područja su uglavnom kisela, a većina voćnih vrsta zahteva pH vrednost od 5 do 7, tako da se kiselost mora smanjiti kalcizacijom. To je meliorativna mera kojom se u tlo unosi krečni materijal. On se bolje iskorišćava, odnosno usvaja u zemljište koje je bogatije organskom materijom, ili se istovremeno unose i krečni materijal i organsko đubrivo.

Najispravnije bi bilo da se prvo potrebna količina krečnog materijala rasturi po parceli, plitko zaore, pa tek posle mesec dana rasturi stajnjak i NPK đubrivo, obavezno po preporuci, a na osnovu agrohemijske analize, pa se sve to duboko zaore. Finu obradu valja odložiti za 7 do 10 dana pred sadnju. Kalcizaciju je najbolje obaviti godinu dana pre zasnivanja zasada.

U nedostatku stajnjaka, poboljšanje strukture zemljišta i povećanje organske materije se može obezbediti sejanjem i zaoravanjem zelene mase za sideraciju (grahorice, grašak, deteline…). Sejane biljke se zaoravaju u fazi cvetanja ili precvetavanja. Za sprovođenje ove mere se u pripremu mora krenuti ranije, prethodne jeseni ili u rano proleće.

Osim adekvatne pripreme zemljišta, za dobar kvalitet plodova, redovno plodonošenje i visoke prinose veoma značajan je izbor sadnog materijala. Sadnice vanja nabavljati iz registrovanih, renomiranih rasadnika i obavezno sa sertifikatom i uverenjem o zdravstvenoj ispravnosti.

Piše: dipl. inž. Zlatica Krsmanović, PSS služba u Loznici

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored