Jesen je pravo vreme za podizanje voćnjaka i uvek treba prednost dati jesenjoj sadnji u odnosu na prolećnu. Čak je bolje sadnju obaviti i tokom zime, ako vremenski uslovi dozvoljavaju, a ne čekati proleće. Zasnivanje voćnjaka, posebno na većoj površini, valja planirati najmanje godinu dana unapred. Tako ostaje dovoljno vremena da se parcela dobro i pravilno pripremi za sadnju, jer greške napravljene prilikom podizanja zasada ne mogu se kasnije ispraviti.
Priprema počinje s agrohemijskom analizom zemljišta na osnovu koje se radi melioracija koja podrazumeva popravku kroz đubrenje organskim i mineralnim đubrivima s kalcizacijom ili sumporisanjem (zavisno od pH-vrednosti zemljišta). Tako će se ono obezbediti zalihama hranjivih elemenata u dubljim slojevima za duži period i stvoriti optimalni uslovi za rast i razvoj biljaka.
Kiselost se smanjuje kalcizacijom
Zemljišta našeg područja su uglavnom kisela, a većina voćnih vrsta zahteva pH vrednost od 5 do 7, tako da se kiselost mora smanjiti kalcizacijom. To je meliorativna mera kojom se u tlo unosi krečni materijal. On se bolje iskorišćava, odnosno usvaja u zemljište koje je bogatije organskom materijom, ili se istovremeno unose i krečni materijal i organsko đubrivo.
Najispravnije bi bilo da se prvo potrebna količina krečnog materijala rasturi po parceli, plitko zaore, pa tek posle mesec dana rasturi stajnjak i NPK đubrivo, obavezno po preporuci, a na osnovu agrohemijske analize, pa se sve to duboko zaore. Finu obradu valja odložiti za 7 do 10 dana pred sadnju. Kalcizaciju je najbolje obaviti godinu dana pre zasnivanja zasada.
U nedostatku stajnjaka, poboljšanje strukture zemljišta i povećanje organske materije se može obezbediti sejanjem i zaoravanjem zelene mase za sideraciju (grahorice, grašak, deteline…). Sejane biljke se zaoravaju u fazi cvetanja ili precvetavanja. Za sprovođenje ove mere se u pripremu mora krenuti ranije, prethodne jeseni ili u rano proleće.
Sadnice sa sertifikatom
Osim adekvatne pripreme zemljišta, za dobar kvalitet plodova, redovno plodonošenje i visoke prinose veoma značajan je izbor sadnog materijala. Sadnice vanja nabavljati iz registrovanih, renomiranih rasadnika i obavezno sa sertifikatom i uverenjem o zdravstvenoj ispravnosti.
Piše: dipl. inž. Zlatica Krsmanović, PSS služba u Loznici

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com