Za vreme vladavine porodice Miloša Obrenovića Srbija je bila najbogatija sa izvozom mesa u Nemačku i Austriju, zahvaljujući svinjama koje su se hranile žirom.
U današnje vreme, ishrana svinja žirom, popularna je u organskoj proizvodi, jer je žir dvostruko niže kalorijske vrednosti u odnosu na žitarice. Naravno, jesen je i vreme kada se svinje izvode u šumu da kako bi se hranile žirom, sve do ranih zimskih dana. Ukoliko ga ima dovoljno, žir možete pokupiti i osušiti, kako biste ga sačuvali za proleće. U slučaju sušenja se savetuje otklanjanje ljuski.

Pored ishrane životinja, žir se koristi i za ishranu ljudi, jer u sebi ima tzv. zdrave masti – zbog tih zdravih masti ovo brašno je dobro dodavati u sva jela koja imaju zapršku. Sadrži i dosta aktivnih materija, a najvažnije od njih su velike količine gvožđa, bakra, fosfora i kalijuma, a ima u njemu i proteina, i ugljenih hidrata.
Brašno od žira je bez termičke obrade. Ono se može dodavati u sva jela. Recimo, ako spremate pasulj, kad je kuvan umesto zaprške možete dodati brašno od žira koje ne treba da se obrađuje termički. Dobićete jako ukusan pasulj koji će imati malo tamniju boju od onog sa klasičnom zaprškom. Kada pravite musaku, stavite red krompira, red fila, dok ne završite. Stavite preko foliju, pa kad je skoro pečeno uzmete jaja, mleko i brašno od žira, izmešate i prelijete preko musake, pa pustite da se zapeče. Jako je ukusna i sočna. U sva jela se može dodavati brašno od žira, ne samo u pekarske proizvode. Kada pravite kiflice od belog brašna, one su slatke ali ukusno prazne, a kad jedete kiflicu od žirovog brašna vi imate puna usta. Ili, recimo, vanilice. Sve ono što se radi u pekarskoj industriji radi se i sa žirom. U ljudskoj ishrani se najviše koristi cer, koji je jako opor i sa velikom količinom tanina. Osim njega u upotrebi je i lužnjak, koji je sa malom količinom tanina, i skoro da se i ne oseća.