Kozji sir iz Mrkojevića – spoj tradicije i zdravlja

Kozji sir je jedna od najstarijih mlečnih delicija na svetu. Pravljen je još pre više hiljada godina u vremenima kada su koze bile glavni izvor mleka za mnoge narode. Danas se ovaj sir ponovo vraća u modu, ne samo zbog svog ukusa, već i zbog brojnih zdravstvenih prednosti.

Firma “Argela” iz Bara, tačnije iz Mrkojevića, je poznata po proizvodnji kozijeg i kravljeg sira.

– Proizvodimo običan kozji sir, ali i sa maslinom, smokvom, biljem, čilijem. Kozji sirevi su specifičnog i mirisa i ukusa. Mi na našim farmama ne dajemo nikave koncentrate kozama i kravama. Ujutro nakon muže, one idu u planinu, na ispašu, što bi se reklo da brste deset različitih vrsta biljaka. Kada izmuzemo kozu, onda na red dolazi proizvodnja u našoj maloj fabrici. Tu imamo tehnologa koji sa timom proizvode sireve – priča Aleksandar Vukić ispred filme “Argela” i otkriva kako teče kod njih proizvodnja sira bilo da je koziji ili kravlji.

– Prvo se mleko sat vremena greje, a onda se takođe sat vremena hladi. Nakon toga se stavlja u kalupe da odstoji dva dana. Kasnije ide u komore za zrenje i to minimum mesec dana do maksimalno godinu. Mnogi se pitaju da li takav sir može da se ubuđavi. Iskreno, on nekada izgleda kao buđavi sir, ali tehnolog mi je rekao da to nije prava buđ. Naravno, što je sir stariji, on dobija malo plesan, ali on se nožem skine pre konzumiranja. Na našim etiketama zbog toga i piše da kora nije jestiva.

Sirevi sa dodacima su takođe veoma traženi. Zato kada se pravi sir na kilogram ide od 100 do 150 grama nekih dodataka.

– Naš predeo je poznat po maslinama i smokvama, tako da ih najviše koristimo kao dodatke u sirevima. Iako mnogi smatraju da je koziji sir teži sa pravljenje nego kravlji to nije tačno. Isti vremenski period i princip je potreban za pravljenje i jednog i drugog sira – naglašava i to da je kozji sir sve popularniji, pa su se odlučili i na varijantu mladog sira.

– U poslednje vreme sve popularniji je kozji sir. Zato smo odlučili da proizvodimo i mladi kozji sir, kao i mladi kravlji sir. On je spreman za konzumiranje odmah posle jednog dana koji je proveo u komori za zrenje. Pošto mi ne dajemo nikakve koncentrate životinjama, kozama i kravama, ona onda nema taj dodatni specifični miris – u planu im je osim ovih sireva da izrade i kozje sireve sa čija semenom.

Tekst i foto: Dijana Maksimović

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra