Vojvođani doneli metarski hleb u Šumadiju!

Lazar Kupreški iz Novog Sada prvi put učestvuje na Oplenačkoj berbi i odmah je pobrao simpatije Šumadinaca metarskim veknama hleba u čiju kršku vešto pakuje kobasice koje sam pravi. Iako su ga posle Kobasicijade u Turiji prozvali srpskim kraljem kobasica, u Topoli su najviše zagledali hleb. 

– Šumadincima je interesanta veličina hleba i to im prvo privuče pažnju. U Topolu, na čuvenu Oplenačku berbu doneli smo vekne od po 10 kilograma. Peku se oko tri sata, a priprema testa traje 24 časa. Pečemo ih u starim, zidanim furunama. Ali,  pravimo vekne i za Ginisa. Najveću koji smo napravili težila je 22 kilograma i vekna je bila dugačka 184 centimetra – kaže Lazar Kupreški.

Gužva ispred njegovog štanda i potražnja za hlebom nije jenjavala. Svako je hteo krišku iz detinjstva, samo što su ovog puta umesto masti i aleve paprike, ili pekmeza od šljiva, „mazali“ na hleb moču i kobasice. A kriška velika kao tri dlana.

– Poznatiji smo po kobasicama, ali eto Šumadinci se uželeli domaćeg hleba, koji diše i miriše – dodaje Lazar. 

Kupreški pravi domaće, roštiljske i bele bavarske kobasice, koje se odlično slažu sa domaćim hlebom, pečenim u furuni.

– Prva kobasicijada na kojoj sam učestvovao bila je u Srpskom Itebeju, pre pet godina, a potom i ona u Belom blatu. Topio sam čvarke na licu mesta i dok su ljudi čekali u redu da budu gotovi, uzimali su kobasice da malo zameze. U Turiju sam otišao i osim kobasica i čvaraka poneo veknu hleba od 15 kilograma, koja je bila duga 160 centimetara. Tako je nastao naš kompletan obrok od domaćih kobasica i hleba – kaže Lazar.

Tako je Kupreški u Topoli malo-malo pa sekao kriške od velike vekne, kao prst debele. Neko je naručivao i kobasice, a neko je već zamišljao kako će namazati tek kupljeni domaći ajvar.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra