Azot u ishrani biljaka

Mnogi poljoprivrednici veoma malo, ili gotovo uopšte, ne vode računa o značaju pravilnog đubrenja koje podrazumeva u prvom redu agrohemijsku analizu obradivih površina, a na osnovu kojih  treba da obavljaju unos hraniva. Ovaj način, prema rečima Zorana Lazarova, savetodavca za ratarstvo u vranjskoj PSSS, je najpouzdaniji i najbezbedniji.

– Rezultati agrohemijske analize, zadnjih godina na oranicama pokazuju često veliko prisustvo kalijuma i fosfora, a neretko i azota, što ukazuje na unos đubriva napamet, bez prethodne provere u vidu agrohemijske analize zemljišta – ističe Lazarov.

Azot se u zemljištu najčešće pojavljuje u tri osnovna oblika. Amonijačni azot (NH4+) nastaje razgradnjom organske materije ili primenom amonijačnih đubriva (npr. Maonijum – sulfat 21 % N i 24 % S, UAN – urea amonijum nitrat), vezan je za čestice zemljišta, pa se teže ispira u duže zadržava u zoni korena. Biljke ga lako usvajaju, ali je nešto sporije dostupan nego nitratni oblik. Najčešće vrednosti u plodnom zemljištu su 5 – 20 mg/kg zemljišta.

Nitratni azot (NO3 -) – nastaje nitrifikacijom amonijaka pod dejstvom bakterija. Vrlo je pokretan u zemljištu, pa se lako ispira u dublje slojeve i može se izgubiti ako nema biljaka koje ga koriste. Biljke ga najbrže usvajaju posebno u fazi intenzivnog rasta. Optimalne vrednosti se kreću od 10 – 30 mg/ kg zemljišta.

Ukupni azot – obuhvata sve oblike azota u zemljištu (organski + mineralni). Glavnina ukupnog azota (80 – 95%) nalazi se u organskom obliku (u humusu), pa je pokazatelj dugoročne plodnosti zemljišta i sadržaja humusa. Tipične vrednosti se kreću: siromašna zemljišta 0,1% N, srednje plodna 0,1-o,2% N i plodna 0,2% N.

– Azot je ključan za formiranje proteina, hlorofila i enzima, takođe utiče na porast nadzemne mase, boju lista i prinos. Nedostatak azota često izaziva hlorozu – žutilo listova kao i slab rast. Višak azota prouzrokuje prekomerni vegetativni rast, slabo formiranje plodova, veća osetljivost na bolesti i zagađenje voda – savetuje Lazarov i preporučuje redovnu analizu zemljišta svake druge do treće godine, primenu azotnih đubriva uskladiti sa fenofazom biljke i oblikom azota, npr. amonijačni u jesen, nitratni u proleće, kombinovati organska i mineralna đubriva radi boljeg iskorišćenja azota.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored