Voćari koji iz bilo kojeg razloga nisu stigli da obave jesenje plavo prskanje fungicidima na bazi bakra, mogu to da urade i početkom ovog meseca, pod uslovom da tog dana temperatura bude iznad pet stepeni i da ne duva vetar.
Lepih decembarskih dana bez vetra još uvek mogu da se okreče debla voćaka.
U voćnjake u kojima to nije rađeno već dve-tri godine, treba da se unese stajnjak. Ovaj posao treba organizovati tako da iznošenje, rasturanje i zaoravanje budu sinhronizovani, da se sve uradi istog ili tokom dva dana. Stajnjak treba zaorati na odgovarajuću dubinu odmah po rasturanju, jer, ako se to uradi kasnije nastaju veliki gubici njegove hranljivosti. Već nakon šest sati gubi 20%, a unesen u zemljište četiri dana posle rasturanja, gubi polovinu prvobitne vrednosti.
Tek posađene voćke kao i one malo starije kod kojih kora još nije odrvenela, posebno u neograđenim zasadima, treba zaštititi od divljači. To se radi umotavanjem debla i ramenih grana papirom, šašom, kukurozovinom, raznim plastičnim cevima koje se raseku i u njih „uvuku“ stabla. Postoje i hemijski preparati koji su bezbedni za domaće i divlje životinje, imaju dozvolu i za organsku proizvodnju, a deluju kao repelenti i mirisima odbijaju divljač.