ZLATNA ZIMSKA PARMENKA

parmenka

Parmenka je stara engleska sorta jabuke. Prvobitno je gajena na manastirskim imanjima, a ima podataka da je u Francuskoj poznata još od 1700. godine. Bez obzira na veliku prisutnost na našim prostorima, ne postoje pisani podaci o počecima gajenja kod nas.

Parmenka se odlikuje pravim i srednje snažnim deblom, čija snaga rasta opada starenjem. Karakteristika ove sorte je kratak do srednje dug životni vek. Krošnja joj je srednje veličine i piramidalnog oblika. Grananje iz debla joj je pod oštrim uglom od 45°. Skeletne grane su obrasle kratkim rodnim drvetom. Letorasti su debeli, jaki i vertikalnog rasta.

Cveta posle mrazeva

Listovi ove sorte su srednje krupni, jajasti sa tupim zupcima. List je sa lica tamnozelen, a sa naličja svetlozelene boje. Lisna površina je ravna. Cvet je krupan, širokootvoren i bledoružičaste boje. Cveta srednje kasno, a pozni prolećni mrazevi joj retko nanose štete.

Odličan je oprašivač za većinu sorti jabuke, a nju dobro oprašuju ontario, krivopeteljka, lepocvjetka, jonatan, ananas reneta, šampanjska reneta, mašanka, bjeličnik i delišes.

Prorodi srednje kasno i obilno rađa. Veliki nedostatak sorte je izražena alternativna rodnost (svake druge godine) koju je moguće sprečiti redovnom i pravilnom rezidbom i odgovarajućim đubrenjem.

Plodovi su srednje krupni, duguljasto-okruglog i pravilnog oblika. Trbuh je ispod sredine ploda i prema peteljci prelazi u spljošten oblik. Suva i glatka pokožica je u početku osnovne zeleno-žute boje, a čuvanjem postane zlatno-žuta. Dopunska boja je narandžasta s kratkim tamnonarandžastim do crvenim prugama. Meso je u punoj zrelosti kremasto, sočno, čvrsto, slatkovinskog i aromatičnog ukusa.

Peteljka joj je kratka do srednje duga, srednje debela i vrlo dlakava.

Koristi se sveža

Parmenka je jesenja, vrlo kvalitetna stona sorta, dobre transportabilnosti. Meso je u punoj zrelosti kremasto, sočno, čvrsto, slatkovinskog i aromatičnog ukusa Koristi se prvenstveno u svežem stanju. U običnim skladištima se može čuvati do januara, posle čega veoma brzo gubi na kvalitetu

Pogoduju joj vlažna, rastresita i plodna zemljišta. Na suvoj i peskovitoj zemlji daje sitne plodove, slabog kvaliteta. Odgovaraju joj prisojne, dobro provetrene strane. U toplijim područjima joj odgovaraju severne ekspozicije.

Parmenka je osetljiva na čađavu krastavost, pepelnicu i rak kore. Napadaju je lisna i krvava vaš i jabučni smotavac.

Parmenka je vrlo kvalitetna sorta, čije sve pozitivne karakteristike ploda dolaze do izražaja u odgovarajućim agroekološkim uslovima i pravilnoj nezi. Pogodna je za voćare amatere koji cene njenu plemenitu aromu.

(Literatura: Grupa autora (1963): Jugoslovenska pomologija – jabuka. Zadružna knjiga, Beograd.)

Piše: dr Aleksandar Leposavić, Institut za voćarstvo u Čačku

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i