Šta kojem povrću najviše prija

Pravilo je da se povrće prihranjuje ujutru, jer su temperature tokom dana više, pa će biljke bolje usvojiti i koristiti hraniva. Zimsko povrće ima sporiji metabolizam, zato su mu potrebne male, ali česte doze hraniva. Prekomerno đubrenje može prouzrokovati stres korena i nakupljanje soli u zemljištu. Optimalan rN za povrće koje se gaji tokom zime je 6,0 do 7,0. Po potrebi, on se može korigovati, na primer dodavanjem dolomitnog kreča za povećanje, ili sumpora za snižavanje tih vrednosti.
A, šta kojem povrću posebno prija?
Spanać voli umereno plodno zemljište bogato organskom materijom. Prihranjujte ga kalcijum-nitratom svakih 10 do 14 dana, izbegavajte previše azota, jer može dovesti do nakupljanja nitrata.
Salata je osetljiva na nedostatak kalcijuma i to se odmah vidi na vršnim listovima koji trunu. Da bi se to izbeglo, treba je folijarno prihranjivati kalcijum-nitratom. Prija joj kombinacija organskog komposta s mineralnim đubrivima koja postepeno otpušta hraniva.
Mladom luku je potrebno više kalijuma za razvoj čvrstih stabljika. Preporučuje se da se zaliva svakih petnaestak dana rastvorom NPK đubriva u kojem je odnos hraniva 10-20-20 Pazite na zalivanje, jer zemljište treba da bude vlažno, ali ne i prevlažno.
Rukola je brzorastuće povrće zahteva dobar balans azota i kalijuma. Folijarno prihranjivanje rastvorom morskih algi pomaže boljem rastu.
Preporuka je da se povrće redovno pregleda, da se prate boja i stanje listova. Žuti listovi često ukazuju na manjak azota, dok crvenkasti tonovi mogu biti znak nedostatka fosfora. U većim plastenicima bi bilo poželjno da se uradi analiza zemljišta kako bi se precizno prilagodile doze hraniva.
Iako plastenik nije grejan, tokom toplijih dana bi ga trebalo provetravati kako bi se smanjila vlaga i sprečio razvoj parazita, prouzrokovača bolesti.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra