Rezidba voćaka se izvodi u cilju obrazovanja krune voćaka, regulisanja rodnosti i podmlađivanja voćaka. Prema vremenu izvođenja, može biti letnja i zimska. Ovde ćemo obraditi rezidbu voćaka u rodu.
Jedan od najvažnijih poslova u voćnjaku je zimska rezidba. Voćke se režu u vreme biološkog mirovanja, od opadanja lišća do kretanja pupoljaka. Kasnija rezidba nepovoljno deluje na razvoj voćaka. Izuzetno može biti opravdana kod preterano bujnih i nerodnih voćaka kojima treba smanjiti bujnost. Kod voćnih vrsta koje ranije cvetaju i koje mogu oštetiti pozni prolećni mrazevi, kasnija rezidba, posle procene eventualnih šteta, takođe može biti opravdana.
Bolje je ne rezati, nego rezati pogrešno
Osnovni cilj rezidbe je da se na svakoj voćki uspostavi ravnoteža između rodnosti i vegetativnog porasta. Rezidba je presudna za visok i kvalitetan rod i ne sme se raditi napamet. Voćke je bolje ne rezati nego ih rezati pogrešno. Duga rezidba povećava rodnost, a kratka bujnost. Jačina rezidbe zavisi prvenstveno od voćne vrste i starosti voćke.
Mlađa stabla su bujnija i takva stabla se manje orezuju, odnosno voćke koje ne rađaju treba minimalno orezivati. Voćkama na početku rodnosti proređuju se samo letorasti, a ostavljaju sve potencijalne rodne grančice. Bujniji letorasti se režu u osnovi. Stare voćke sa oslabljenim prirastom letorasta, ispod 25 cm treba oštrije orezivati, da bi se stablo podmladilo. Neophodno je pridržavati se principa da slabija rezidba ubrzava i povećava rodnost, a oštrija povećava bujnost i usporava rodnost. Horizontalnije letoraste ostavljamo, a vertikalnije sasvim uklanjamo, odnosno letoraste u principu ne prekraćujemo.
Pogrešna rezidba može da utiče na rodnost u toj godini, i da stvori probleme u sledećim godinama. Da do toga ne bi došlo, kod rezidbe treba obratiti pažnju na sledeće faktore:
- kakav je potencijal kod svake sorte (treba uraditi potencijalnu rodnost),
- svaka voćna vrsta i sorta zahteva posebnu rezidbu,
- kod svake voćne vrste gde su generativni pupoljci krenuli treba uraditi blažu rezidbu,
- rezidbu breskve i kajsije odložiti za proleće,
- svaki veći presek, preko 2 cm, premazati fitobalsamom i preventivno oprskati bakarnim preparatom.
Imajući u vidu da je rodnost voća u 2025. godini zbog poznih prolećnih mrazeva bila jako slaba, većina voćnih vrsta se dobro pripremila za rod u 2026. godini, tako da će biti potrebna malo jača rezidba. Ova godina je idealna da se dobro formira uzgojni oblik i izbace jake grane, pogotovu u gornjem delu, grane koje se ukrštaju ili zasenjuju jedna drugu. Prosvetljavanjem gornjeg dela utiče se na bolju osvetljenost donjeg dela krune. To utiče na kvalitet i kvantitet, a pogotovu obojenost plodova, ali i bolje je formiranje pupoljaka za narednu godinu.
Piše: Prof. dr Zoran Keserović

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.
0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com