Badnje veče – U taj plamen stane cela godina koja dolazi

Nekada dok smo kao deca slavili na selu, Badnji dan je bio pun buke, trčanja, gacanja po snegu, i iščekivanja da se običaji ispoštuju.  Kao i tada ceo dan miriše na posnu trpezu, samo su sada nama ruke pune brašna, lonci na šporetu tiho krčkaju na stolu je suvo voće, a u srcu mir. I ne, nije to samo spremanje hrane, već i priprema duše, jer se sve radi s puno ljubavi i polako, kao da vreme ima neku drugu meru. Meru sreće zbog onoga što će doći.

Predveče, čini mi se ceo komšiluk, onako u grupama, kreće u crkvu. Tu nam je, ispred zgrade, pa se od nje već čuje pucketanje badnjaka koje sveštenici nalažu, a kasnije ćemo ih zajedno upaliti. U crkvi nema igla gde da padne, toplo je iako je zima, što od ljudi, što od sveća i molitve. U vazduhu treperi neka neizreciva milina, ta tišina dok se čuje samo šištanje briketa i širi miris tamjana, govori više od bilo koje reči. Pred kraj službe, sa svećama u rukama, tri kruga oko crkve, litija. Dok deca trče i već stižu poslednje u nizu, mi nogu pred nogu, lagano iza sveštenika. A nekada smo i mi tako, sada jedva čekamo da naložimo sveto drvo i krene vatromet, da čujemo osmehe dečurlije, jer u tom smehu ima nečeg iskonskog, radosnog i čistog.

Dok dođemo kući već je debela noć, noge umorne, al’ duša laka. Stan miriše na Badnje veče, neka svečana tišina koja greje, a koju u ponoć prekida položajnik. Kažu ne valja kad je žensko čeljade, a nama svake godine dolazi kuma. I znam kad uđe tako nasmejana i počne da baca sitne novce, kad uzme deo badnjaka i zapali plin (jer šporet na drva, naravno, nemamo), pa badnjakom prodžara i kaže „koliko varnica toliko parica, nek se množi, nek se raduje“, budućnost će sigurno biti lepa. U taj mali plamen stane cela godina koja dolazi – i radost i brige, nada, vera da će biti dobro dok smo zajedno. I shvataš, dok posmatraš kako gori, nije važno šta imaš, nego koga imaš.

Tekst: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra