Kišovito proleće prija rogaču šljive

Rogač šljive je značajna bolest ove voćne vrste i prilično je raširena u našoj zemlji, ali se ne pojavljuje svake godine. Kod osetljivih sorti u godinama sa prohladnim i kišovitim prolećem rogač može da uništi 70 do 80 odsto plodova. Obolele šljive se deformišu i propadaju pre berbe što značajno smanjuje prinos.

Prouzrokovač ove bolesti je gljiva Taphrina pruni. Ona prezimljava u pukotinama kore na grančicama ili ispod ljuspastih listića pupoljaka. Sa prvim prolećnim padavinama spore se prenose kišom ili vetrom i zaražavaju tek zametnute plodove. Po pravilu, zaražava samo mlade plodove, tako da nema sekundarnih infekcija. Retko napada listove i mladare koji mogu da se deformišu i osuše.

Znaci zaraze se vide na plodovima koji brže rastu od zdravih, izdužuju se i krive, deformišu i imaju oblik koji podseća na mahunu rogača. Bolesne šljive mogu biti i do tri puta duže od zdravih i svetlozelene su boje.  Meso takvih plodova je sunđerasto, krto i lako se lomi, a koštica se ne formira ili je zakržljala. Oni brzo nekrotiraju, opadaju nedozreli, neki mogu ostati da vise u krošnji, ali nemaju upotrebnu vrednost. Preventivne mere zaštite zasada šljive od ove bolesti podrazumevaju sakupljanje i uništavanje zaraženih plodova. Preporuka je da se to uradi u ranijoj fazi razvoja bolesti. Osnovna i najefikasnija mera za suzbijanje rogača šljive je hemijska zaštita u periodu zimskog mirovanja zasada ili u fenofazi ,,bubrenje pupoljaka“ kada se radi ,,plavo prskanje“ preparatima na bazi bakra. Prskanje voćaka u ovoj fenološkoj fazi je veoma značajno, jer se suzbijaju prezimljujuće forme patogena, a ako se doda neko mineralno ulje, i mnoge štetočine. Uništavaju se zimska jaja insekata i grinja. Prska se kada su temperature iznad 0 stepeni i kada su stabla voćaka suva kako bi se sprečilo izmrzavanje. Prilikom tretiranja, stabla moraju biti dobro ,,okupana“. Za vreme prskanja, prskači moraju da nose zaštitnu opremu – naočare, rukavice, neko zaštitno odelo.

Piše: Svetlana Mujanović

Foto Linda Peall – Flickr

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra