Kako je Nebojša Spasić od tradicionalnog jela napravio šampionski proizvod

Kada se kaže pihtija, mnogi i dalje pomisle na „staru školu“: glave, nogice i mutan žele. Nebojša Spasić, vlasnik firme „Spasić Aus“, već 15 godina dokazuje da pihtija može da izgleda drugačije i ima drugačiji ukus, a da opet to bude pihtija. Njegov proizvod, višestruki pobednik „Rumenačke pihtijade“ i osvajač zlatne medalje Novosadskog sajma, danas se smatra jednim od najkvalitetnijih u Srbiji.

– Proizvodimo oko 10 tona pihtija po sezoni, otprilike koliko i ceo Beograd – kaže Spasić, čija je proizvodnja smeštena na Novom Beogradu, dok se njegovi proizvodi mogu naći u trgovinskim lancima Idea, Roda i Merkator. Pored pihtija, firma ima i mesaru, fast fud, kao i široku paletu mesnih proizvoda.

Ideja o „drugačijim pihtijama“ nastala je iz želje da se ponudi proizvod na višem nivou.

– Nisam hteo da pravimo pihtiju, poput srpske kobasice, u koju ide sve i svašta. Hteo sam čisto meso, kvalitet i ujednačenost – objašnjava Spasić.

Inspiraciju je, kaže, delimično video i u Italiji, ali je trebalo godinu-dve eksperimentisanja da bi se došlo do recepta koji je danas standardan.

Ključ uspeha je sirovina.

– Bez dobrog mesa nema dobre pihtije – ističe.

U njegovoj recepturi dominiraju juneći ribić prve klase i dimljene butkice, uz dodatak juneće šećer koske i, kada je moguće, repa, koji daju prirodan želatin. Masnoća se u potpunosti uklanja, pa ostaje čist bujon i veliko učešće mesa, što su potvrdile i laboratorijske analize.

Rezultat su bistre, lagane pihtije, pune mesa, nenapadnog ukusa „za svačiji ukus“, kako kaže Spasić.

Upravo zbog toga, iako redovno osvaja nagrade, ove godine je na Rumenačkoj pihtijadi odlučio da se ne takmiči.

– Ako ja svake godine pobeđujem, nema motiva za druge. Lepše je da se ljudi okupe, donesu svoje pihtije i da zajedno čuvamo i unapređujemo srpsku kuhinju.

Za Spasića, pihtija više nije samo zimsko jelo. Ona je dokaz da tradicija, uz znanje i kvalitet, može da postane ozbiljan i prepoznatljiv proizvod.

Tekst i foto: Aleksej Buila

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra