Pčele na vreme uhvatile polen leske

Vreme je prijalo pčelinjim zajednicama. Tople dane iskoristile su za prvo skupljanje polena sa leske, obnovu zaliha ugljenih hidrata potrebnih do kraja zimskog perioda. U prvim pregledima košnica uočeno je i nešto stradanja pčela, ali u prihvatljivom broju.

– Pčele su izlazile da pokupe polen leske. Situacija je mnogo bolja nego prošle godine u ovo vreme. Bar za sada. Prošle  godine je u ovom periodu već bilo mnogo stradanja, dok trenutno nema mnogo prijavljenih uginuća – rekao je pčelar Saša Jeremić, dodajući da je normalno da jedan broj pčela strada.

– Smatra se da je pet do 10 posto stradanja, ukoliko ih ima, prihvatljivo. Sada je još na donjoj granici pet do šest posto, što je u odnosu na prošlu godinu odlično. Tek krajem marta ćemo znati celu situaciju – kaže Jeremić.

– Tada kreće mlada pčela da izlazi, postoji šansa da ne izgubiš tu zajednicu. Čim mlada pčela preovlada ta zajednica je preživela i ide dalje – objašnjava pčelar, po čijim rečima je kolebanje vremena prijalo pčelama.

– Dobro je jer su imale više pročisnih letova. Bitno je da nema kao ranijih zima konstantno niskih tepmeratura po nekoliko meseci, jer joj je onda problem da izađe i opšti sa okolinom. Ovo joj znači dosta jer sve ono što pojede tokom zime i zadrži u crevima, imala je šanse da izbaci. Ona koristi ta kolebanja vremena za to i plus su iskoristile taj prvi svež polen od leske, jer kreće leglo i matica da zaleže, kreće obnova društva. Svež polen koristi za razvoj zajednice, bez polena leglo ne može da funkcioniše. Ima ona stari polen od prošle godine, koji je pretvorila u pergu, ali i ovaj od leske i maslačka joj puno znači. Pored meda i proteina, potrebni su joj i ugljeni hidrati – zaključio je Jeremić.

Tekst: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra