Drvotočca otkriva crvotočina

Drvotočac (Cossus cossus) se zove i crveni drvotočac, vrbotočac i ksilofagni je insekt, što znači štetočina drveta. Gusenica koja pravi štetu je skrivena u deblu, vidljiv je samo leptir, koji ne nanosi štetu. Prepoznaje se po  sivosmeđem telu dugim od 4 do 6 cm i s talasastim poprečnim prugama na krilima koja imaju raspon 6 do 9 cm. Nije česta, ali je opasna štetočina. Od voćnih vrsta najviše napada jabuku, krušku i trešnju. Kada je napad jači može da osuši voćke. U zasadima gde se sprovodi redovna zaštita, on ne predstavlja problem i ne javlja se u povećanoj brojnosti.

Foto: Shutterstock

Otkriva ga crvotočina na prizemnom delu i obično se na pojedinim stablima vidi veći broj ubušenja. Kosus prezimljava kao gusenica u deblu. Leptiri se mogu videti od sredine maja do prve polovine avgusta. Jaja polažu u grupama do 50 na prizemni deo stabla u pukotinama kore. Stadijum jajeta traje jednu do dve nedelje. Gusenice se dva dana razvijaju na površini, a zatim se ubušuju u stablo. Dok su mlade, žive u grupama ispod kore. Zbog skrivenog načina života teško se suzbijaju. Brojnost se prati feromonskim, svetlosnim klopkama i vizuelno, a suzbija se ciljanim tretiranjem prizemnog dela stabla organofosfornim insekticidima i piretroidima. Voćari koji imaju manje zasade praktikuju da rastvor preparata medicinskim špricem ubrizgaju  direktno u kanal iz kojeg izlazi crvotočina. Ko se odluči za ovakav način zaštite mora to da radi u rukavicama, a na licu valja da ima masku i naočare, jer su preporučeni insekticidi jaki otrovi.

Postoji i beli drvotočac (Zeuzera pyrina) koji takođe može da napravi ozbiljne štete na drvenastim biljkama uključujući i voćke, a ozbiljnost napada ove štetočine varira sa starošću zasada. Beli leptir (otuda i ime) nije štetan ali gusenica jeste, i ako se ubuši u mlade voćke dovoljna je samo jedna da ih osuši. Trogodišnja stabla mogu izgubiti deo strukture, pa tako napadnuta postaju ekstremno osetljiva na vetar dok starija mogu da pretrpe teška oštećenja, posebno u suvim godinama. Zdrava stabla bolje podnose napad ove štetočine.

Piše: Svetlana Mujanović

Foto: AdobeStock

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra