ZANOSNA NOĆNA FRAJLA: Čarobni miris noćne bašte

Kod mnogih biljaka mora se paziti prilikom setve ili sadnje, da budu u pravilnim redovima, na određenom razmaku, kako bi kasnije, kad procvetaju mogli uživati u boji njihovih raznobojnih latica.  A noćna frajla, ta čudesna biljka, poreklom sa Mediterana ime je dobila po tome što su joj cvetovi danju zatvoreni, a tokom noći otvoreni. Poznata je i pod imenom noćurak. Njeni  opojni cvetovi  podsećaju na miris ljubičice, pa je u  nekim krajevima nazivaju i  ljubičina.

Noćna frajla ne zahteva  posebne uslove za gajenje, pa je zato odličan izbor za početnike u cvećarstvu. Uz malo truda i pažnje bogato nagrađuje. Krase je sivozeleni listovi i ljupki cvetovi od po četiri latice u ljubičastoj, ružičastoj, žutoj  i beloj boji.

Biljka je dvogodišnja, grmolika, a zbog tanke i krhke stabljike često polegne i pravi “mirisni  ćilim”, koji podseća na prekrivač tla koji onemogućavaju rast korova. Najlepše je ako zasejete čitavu leju ili gustu ivicu uz stazu, tada frajla ima najlepši efekat.

Otporna je i  ne traži posebnu negu. Odgovara joj obična  baštenska zemlja, na sunčanoj ili delimično senovitoj strani vrta. Seje se na razdaljini od 25 do 30 centimetara – stavite u pripremljeno udubljenje dve do tri semenke – budući da se širi žbunasto i bogato.

Može se sejati u dva tri navrata, jer je mišljenje mnogih ljubitelja ove cvetnice, da mlađe biljke intenzivnije mirišu. Bujnim cvetanjem, prijatnim mirisom i bojama, noćna frajla je čest ukras terasa, jer je pogodna za gajenje u saksijama i žardinjerama, ali je i omiljena dekoracija u baštama i vrtovima, pošto podnosi različite uslove za gajenje. Postavljene  ispod prozora kuće, ali i na terasi, omogućiće ukućanima uživanje u zanosnom mirisu sve do jutra.

Noćna frajla je zanimljiva u kombinaciji s drugim biljkama u čijim se raskošnim cvetovima uživa danju,a u mirisu “frajlica” noću.

D. Radivojac

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra