Zmijska dinja iz Jermenije

Osim odomaćenog krastavca koji se može videti u svakoj seoskoj bašti, u našim krajevima se polako ukorenjuju i belosvetski putnici. Jedan od takvih je i jermenski krastavac, hibrid dinje i krastavca. Egzotičnu biljku koja kombinuje karakteristike obe popularne vrste zovu i zmijska dinja. Plodovi mogu biti dugi do 50 centimetara, a ukus je blago sladak i veoma prijatan. Kora ploda je prekrivena belim i zelenim prugama. Plodovi rastu na velikim grmovima sa tamnozelenim listovima. Po obliku, listovi su veoma slični listovima dinje. Zmijska dinja ima kratak period sazrevanja pa se plodovi moraju ubrati dok ne prezreju, s peteljkom jer se tako duže čuvaju u frižideru. Prvi plodovi se mogu brati 65 do 75 dana posle sadnje, a sazrevaju sukcesivno sve do mraza.

Gaje se kao i naši krastavci, s tim što biljka ne zahteva kvalitetnije zemljište. Može da se seje direktno, ili da se rasađuje, i to pre običnog krastavca, već sredinom aprila. Voli vlagu i grmove treba redovno zalivati. Na vrućini to se radi svaki dan, najbolje preko sistema kap po kap, jer se mora paziti da voda ne padne na listove. Ako u vreme formiranja plodova nedostaje voda, oni neće biti sočni i ukusni.

Ovaj krastavac je prilično otporan na bolesti i štetočine te nema potrebe za korišćenjem hemijskih preparata. Sočni plodovi sadrže mnoge vitamine, antioksidante i druge korisne supstance. Najčešće, jedu se sveži, i kao povrće, i kao desert. Mladi plodovi se koriste za pripremu salata i priloga za jela od mesa ili ribe. Zrelo voće sa tvrdom korom često se dinsta i dodaje u čorbe ili čušpajz od tikvica, kojima daje slatkastu notu. Ovo voće je takođe pogodno za konzerviranje, isto kao kornišoni. Mnoge domaćice u marinadu dodaju svež limun, ljute paprike ili aromatični karanfilić, a može se združiti s tikvicama i kornišonima i tako ostaviti za zimu. Ova mešavina će biti odličan prilog uz glavno jelo. U frižideru svežinu zadržavaju dve- tri nedelje.

U prodaji se može naći mnogo različitih sorti jermenskog krastavca. Najpopularnije su. „Beli junak” sa svetlim plodovima i „Srebrna dinja“ sa slatkim plodovima, prijatnog ukusa.

Piše: Svetlana Mujanović

Foto: AdobeStock

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina