Zmijska dinja iz Jermenije

Osim odomaćenog krastavca koji se može videti u svakoj seoskoj bašti, u našim krajevima se polako ukorenjuju i belosvetski putnici. Jedan od takvih je i jermenski krastavac, hibrid dinje i krastavca. Egzotičnu biljku koja kombinuje karakteristike obe popularne vrste zovu i zmijska dinja. Plodovi mogu biti dugi do 50 centimetara, a ukus je blago sladak i veoma prijatan. Kora ploda je prekrivena belim i zelenim prugama. Plodovi rastu na velikim grmovima sa tamnozelenim listovima. Po obliku, listovi su veoma slični listovima dinje. Zmijska dinja ima kratak period sazrevanja pa se plodovi moraju ubrati dok ne prezreju, s peteljkom jer se tako duže čuvaju u frižideru. Prvi plodovi se mogu brati 65 do 75 dana posle sadnje, a sazrevaju sukcesivno sve do mraza.

Gaje se kao i naši krastavci, s tim što biljka ne zahteva kvalitetnije zemljište. Može da se seje direktno, ili da se rasađuje, i to pre običnog krastavca, već sredinom aprila. Voli vlagu i grmove treba redovno zalivati. Na vrućini to se radi svaki dan, najbolje preko sistema kap po kap, jer se mora paziti da voda ne padne na listove. Ako u vreme formiranja plodova nedostaje voda, oni neće biti sočni i ukusni.

Ovaj krastavac je prilično otporan na bolesti i štetočine te nema potrebe za korišćenjem hemijskih preparata. Sočni plodovi sadrže mnoge vitamine, antioksidante i druge korisne supstance. Najčešće, jedu se sveži, i kao povrće, i kao desert. Mladi plodovi se koriste za pripremu salata i priloga za jela od mesa ili ribe. Zrelo voće sa tvrdom korom često se dinsta i dodaje u čorbe ili čušpajz od tikvica, kojima daje slatkastu notu. Ovo voće je takođe pogodno za konzerviranje, isto kao kornišoni. Mnoge domaćice u marinadu dodaju svež limun, ljute paprike ili aromatični karanfilić, a može se združiti s tikvicama i kornišonima i tako ostaviti za zimu. Ova mešavina će biti odličan prilog uz glavno jelo. U frižideru svežinu zadržavaju dve- tri nedelje.

U prodaji se može naći mnogo različitih sorti jermenskog krastavca. Najpopularnije su. „Beli junak” sa svetlim plodovima i „Srebrna dinja“ sa slatkim plodovima, prijatnog ukusa.

Piše: Svetlana Mujanović

Foto: AdobeStock

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored