Zelena rezidba je dopunska mera koja je posebno značajna za bujne sorte voćaka i u savremenim zasadima u gustom sklopu. Zelenom rezidbom se potencira porast mladara koji imaju povoljan raspored u kruni i ne zasenjuju unutrašnjost, a ograničava porast suvišnih, koji bi inače zimskom rezidbom morali da se uklone.
Ova rezidba prevashodno ima zadatak da obezbedi uslove za obrazovanje rodnih pupoljaka za narednu godinu. Odstranjivanjem suvišnih mladara, odstranjuju se suvišni potrošači vode i hrane, a svetlost i vazduh lakše prodiru u unutrašnjost krune.
Zelena rezidba se posebno preporučuje za bujnije sorte jabuka, poput glostera, greni smita, fudžija i sličnih. Ova rezidba dolazi do izražaja samo ako se izvede pravovremeno. Voćke se orezuju po završetku aktivnog vegetativnog rasta, obično u drugoj polovini juna i početkom jula. Na osnovu mog iskustva, ovakva zelena rezidba povećala je obrazovanje cvetnih začetaka u značajnom procentu, pogotovu kod bujnijih sorti jabuka, jer smo imali bolju osvetljenost i usmeravanje hranljivih materija u pupoljke koji se obrazuju za sledeću godinu.

Naravno ovde se ne sme raditi jaka rezidba, već izbacivanje mladara koji zagušuju krunu, a pogotovu koji imaju uspravan rast. Ova rezidba se primenjuje i neposredno pred berbu, pogotovu kod sorti koje često imaju problema sa bojom, a to su pretežno neki klonovi gale, fudžija, a često se mora raditi i kod ajdareda. Kod greni smita ne sme se raditi zbog pojave crvenila na plodovima što toj sorti umanjuje komercijalnu vrednost. Orezane voćke viškove hraniva koriste za dalji razvitak plodova i obrazovanje rodnih pupoljaka za narednu godinu. Zbog smanjene vlage u zemljištu i visoke temperature vazduha, voćke intenzivno dišu. Zato je potrebno da se odstrani i jedan deo lišća. Tako se preostalo lišće normalnije snabdeva vodom i hranom.
Previše kasna zelena rezidba ne daje željene rezultate, kao ni odstranjivanje veće mase lišća.
Zelenom rezidbom se odstranjuju mladari koji se razvijaju neposredno uz vršne mladare primarnih i sekundarnih grana i svi oni koji su bujni, a nisu potrebni voćki. Takvi mladari prepoznaju se po tome što izbijaju s gornjih strana grana i bujniji su od ostalih, ili izbijaju pod oštrim uglom na vodilici.
Piše: Prof. dr Zoran Keserović

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com